Koronavirus u Hrvatskoj

REZULTATI ISTRAŽIVANJA Strahuju li Hrvati od koronavirusa i koliko ih se planira cijepiti?

Val pandemije koji je krenuo potkraj 2019. iz Wuhana bio je tek početak. Sad već govorimo o trećem valu, a novi mutirani sojevi prijete bržim širenjem zaraze. Kako je to sve utjecalo na građane – pokazuju rezultati istraživanja HRejting.

Više od godinu dana živimo s koronavirusom te privatni i poslovni život organiziramo prema epidemiološkim mjerama. Što kažu ispitanici, koliko im se od početka pandemije promijenio način života? Istraživanje koje pokazuje da se većini ispitanih život promijenio. I to za njih čak 66 posto, javlja Dnevnik HRT-a.

Nešto više od 42 posto kaže kako im se život jako promijenio, a njih gotovo 24,5 posto ističe kako im se promijenio, ali ne previše. Da im se život malo promijenio, smatra 17 posto ispitanih. Zanimljivo, čak je 16 posto onih sretnika koji ističu da žive kao i prije koronavirusa. (Njih 0,2 posto ne zna je li im se život promijenio.)

Mnogo smo naučili o koronavirusu otkako se pojavio – iako sada znamo više i o načinu širenja i o prevenciji, je li strah od zaraze još prisutan među građanima i koliko?

Život s covidom, informacije i istraživanja kojih je sve više utječu i na samu percepciju ispitanika o virusu. 40 posto je onih koji se boje zaraze covidom, od čega se njih 19 posto jako plaši, a 21 posto ih se plaši, ali puno manje nego na početku. S obzirom na tisuće okupljenih na jučerašnjim prosvjedima po Hrvatskoj, možda ne treba ni čuditi postotak onih koji se ne plaše virusa. Takvih je čak 59 posto. Od njih – 32,5 posto se ne plaši virusa, ali i dalje su oprezni, a 27 posto se uopće ne plaši. (0,3 posto ne mogu se odlučiti).

Znamo da je cijepljenje, uz odgovorno ponašanje, najbolja prevencija. Zbog nestašice cjepiva, i dalje je više onih koji se žele cijepiti nego dostupnih doza, iako je dio građana bio obeshrabren nakon polemike o Astra Zenecinu cjepivu. Kako se sve ovo odrazilo na svijest građana – koliko ih se namjerava cijepiti – i u kojim je regijama najviše zagovornika cijepljenja?

Ni nedostatak cjepiva, ni polemike oko AstraZenecinog cjepiva, s kojim će se kako su najavili cijepiti i premijer, i ministar zdravstva i šef sabora, nisu utjecale na namjeru građana da se cijepe.

Većina ispitanih želi se cijepiti ili su već cijepljeni, njih oko 65 posto. 38,2 posto želi to čim prije bude moguće, 15,6 posto ima želju cijepiti se, ali tek onda kada vide kakve će biti posljedice na druge.

Njih 25,5 posto ne želi se cijepiti, dok ih se gotovo 11 posto već cijepilo. Još je oko 10 posto neodlučnih, odnosno ne zna bi li se cijepilo ili ne.

Zanimljivo je vidjeti kakvi su podaci o namjeri cijepljenja ili onih koji su se već cijepili i po regijama.

Na Sjevernom Jadranu, koji od početka pokazuje najbolje rezultate, najviše je onih koji se žele cijepiti, njih 46,7 posto, dok bi ih se 8 posto cijepilo kad vide kakve će biti posljedice na druge. Njih 24 posto nema se namjeru cijepiti, a 11 posto već se cijepilo. Više od 10 posto ne zna bi li se cijepilo.

Znamo da je cijepljenje, uz odgovorno ponašanje, najbolja prevencija. Zbog nestašice cjepiva, i dalje je više onih koji se žele cijepiti nego dostupnih doza, iako je dio građana bio obeshrabren nakon polemike o Astra Zenecinu cjepivu. Kako se sve ovo odrazilo na svijest građana – koliko ih se namjerava cijepiti – i u kojim je regijama najviše zagovornika cijepljenja?

Ni nedostatak cjepiva, ni polemike oko AstraZenecinog cjepiva, s kojim će se kako su najavili cijepiti i premijer, i ministar zdravstva i šef sabora, nisu utjecale na namjeru građana da se cijepe.

Većina ispitanih želi se cijepiti ili su već cijepljeni, njih oko 65 posto. 38,2 posto želi to čim prije bude moguće, 15,6 posto ima želju cijepiti se, ali tek onda kada vide kakve će biti posljedice na druge.

Njih 25,5 posto ne želi se cijepiti, dok ih se gotovo 11 posto već cijepilo. Još je oko 10 posto neodlučnih, odnosno ne zna bi li se cijepilo ili ne.

Zanimljivo je vidjeti kakvi su podaci o namjeri cijepljenja ili onih koji su se već cijepili i po regijama.

Na Sjevernom Jadranu, koji od početka pokazuje najbolje rezultate, najviše je onih koji se žele cijepiti, njih 46,7 posto, dok bi ih se 8 posto cijepilo kad vide kakve će biti posljedice na druge. Njih 24 posto nema se namjeru cijepiti, a 11 posto već se cijepilo. Više od 10 posto ne zna bi li se cijepilo.

Ispitanici se ipak zalažu za sigurniji ulazak i boravak u Hrvatskoj, pa tako njih čak 46,6 posto smatra kako bi covid propusnice trebalo uvesti za sve turiste koji dolaze u Hrvatsku, dok bi ih gotovo 15 posto uvelo samo za one turiste koji dolaze iz zemalja s pogoršanom epidemiološkom situacijom. Čak 28,3 posto smatra kako zbog ekonomije treba dozvoliti ulazak svim turistima i ne treba uvoditi covid propusnice, dok njih oko 10 posto ne zna treba li ih uvoditi ili ne.

Pročitajte još

BEROŠ PORUČUJE Učvrstimo turističku poziciju Hrvatske poštivanjem mjera i cijepljenjem

Dulist

Županija s 25 novih slučajeva koronavirusa, 13 osoba je iz Dubrovnika

Dulist

Na više od 6 tisuća testiranih, u Hrvatskoj 143 novooboljele osobe

Dulist

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Molimo Vas da nam potvrdite ukoliko ste suglasni s korištenjem kolačića, a privolu možete povući u svakom trenutku. Prihvaćam Više informacija