Jedna smo od najstarijih populacija u Europi. Prijeti nam izumiranje te gubitak identiteta. Sve to iznio je prof. dr. Stjepan Šterc, demograf s Geografskog odsjeka Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu, na predavanju pod nazivom Demografski razvitak Hrvatske.
– Ovu problematiku zaobilazi vlast, pa i ovdje lokalna, gradska vlast i ne samo današnja, nego i sve ranije. Mnogi ne žele čuti ovo što ćemo izreći, stanje kakvo jest u Hrvatskoj, što će nam se dogoditi i možemo li sve to spasiti. Možemo ako želimo. Moramo ovo postaviti na stratešku razinu značenja jer ćemo doživjeti demografski slom nakon kojeg neće biti povratka – rekao je Šterc, osvrnuvši se i na prostor Dubrovačko-neretvanske županije koja se mora shvatiti kao jedna od strateških regija Hrvatske. Istaknuo je kako su demografi ’90-ih godina prošlog stoljeća najavljivali sve ovo što se događa danas, no često su im govorili kako u brojnim stvarima pretjeruju. Depopulacija ukupnog stanovništva najavljena je već početkom 90-ih, a potvrdila se 2011. godine. Ta depopulacija je realna slika Hrvatske. Nedovoljna reprodukcija stanovništva najavljivala se prije 40 godina…
– Kada smo izašli s pretpostavkom o nedostatku radno sposobnog stanovništva Hrvatska je imala 200 tisuća nezaposlenih, a danas ih je 300 tisuća. Pretpostavka je da će nam nedostajati 300 do 400 tisuća radne snage, te ćemo je morati uvesti iz drugih populacija. To moramo postaviti na ozbiljnu razinu jer nikome nije svejedno iz koje će populacije doći – rekao je Šterc.
Hrvatskoj se dogodilo starenje populacije usprkos useljavanju. Prirodni pad se dogodio početkom 90-ih i od tada je Hrvatska u prirodnom, a agresija je samo pospješila negativni prirodni pad i on je na oko 11 tisuća stanovnika godišnje.
– I to nikog ne uzbuđuje, nikoga nije briga. 16 tisuća ljudi godišnje nestane i nitko se ne uzbudi, a kad nestane jedan cvijet uzbude se zeleni, pojedine političke opcije. Kad nestane čovjek nitko ništa – smatra Šterc.
Dodao je i kako je demografe iznenadila negativna vanjska migracijska bilanca, koja se najavljivala, no za koju se mislilo da se neće dogoditi u ovom desetljeću. I upravo je to najgore što se Hrvatskoj može dogoditi – odlazak mlade populacije.
– Supstitucija stanovništva je najgora stvar za Hrvatsku. Stanovništvo koje u jednom prostoru nestaje počinje se popunjavati nekim novim stanovništvom, htjeli mi to ili ne. Uvjeravam vas da to ne gleda mirno niti jedna svjetska zemlja koliko god liberalna bila i sve su u toj koncepciji konzervativne. Supstitucija će nam se dogoditi ako ne donesemo koncept demografskog razvoja. Hrvatska nije donijela nikakva pravila useljavanja, dok recimo u Ameriku ne može ptica uletjeti ako se ne zna kakve je dobi, spola, obrazovanja… Danas se demografskom politikom osvajaju prostori – imamo Krim, imali smo Kosovo.
Izbjegavat će se ratovi, ali će se stanovništvom kontrolirati pojedini prostori. Domicilna populacija koja je ušla u demografski slom, polako gubi snagu prenošenja identiteta na imigracijsku populaciju. Imigracijska populacija je temelj budućnosti, te se kroz supstituciju i demografske procese počinje polako gubiti hrvatski identitet. To je vrijednost koja se polako gubi i pretvara u univerzalni identitet, a to je jedan od načina kontrole prostora, društva, populacije – govori Šterc, dodavši kako demografski razvoja mora postati strateško pitanje Hrvatske jer je to pitanje hrvatskog opstanka!
– Na to niti jedna zemlja mirno ne gleda osim Hrvatske koja misli da će se to samo po sebi riješiti – naglasio je Šterc. Govoreći o prirodnom padu stanovništva istaknuo je kako je Hrvatska prije 25 godina imala između 55 i 60 tisuća rođene djece godišnje. Sad je to svedeno na 40 tisuća, a lani je bilo i manje od 40 tisuća djece.
– Do kraja sljedećeg desetljeća postoji opasnost da se približimo brojci od 30 tisuća djece godišnje, i to je katastrofa koja dovodi u pitanje sve sustave u Hrvatskoj. Nismo učinili ništa za zaustaviti taj trend. Moramo rodnost podići na oko 55 tisuća djece godišnje. Svi mi govore: Štef, to je utopija, a ja tvrdim da je to moguće – ističe Šterc.
Prema projekcijama demografskog sloma rodnost bi 2021. godine mogla pasti na 20 tisuća rođene djece godišnje.
– Možemo mirne duše tvrditi da će uz današnju koncepciju i trendove Hrvatska nestati. Odnosno nestat će Hrvata – kategoričan je Stjepan Šterc.
– Ima li nade? Naravno da ima. Moramo shvatiti da se ovo pitanje mora postaviti na stratešku razinu jer je u pitanju opstanak zemlje, ovo mora biti pitanje nacionalne domovinske sigurnosti. Demografska politika mora se temeljiti na revitalizaciji – izravnoj i posrednoj – govorio je Šterc.
Izravna se odnosi na povećanje rodnosti – poticajima.
– Predložili smo: želite li očuvati Hrvatsku vi u to morate uložiti kao što ulažete u očuvanje duhana, alepskog bora, bijelog orla na Cresu… Kako je moguće da se sve stimulira osim najvažnijeg procesa. Treba stimulirati djecu! – mišljenja je Šterc, koji smatra kako se u populacijsku politiku treba usmjeriti 3 do 4 posto državnog proračuna, odnosno oko 4 milijarde kuna!
– Mi ćemo se svi složiti da godišnje iz proračuna iscuri najmanje 12 milijardi u ništa ili bolje rečeno u privatne džepove i time se uništava hrvatska budućnost. Ako sami ne možemo, možemo naći strateškog partnera – istaknuo je te objasnio što je to posredna revitalizacija. Ista se, naime, odnosi na imigracijsko stanovništvo.
– Hrvatska ima 2,5 milijuna stanovnika izvan Hrvatske i svi oni imaju hrvatski identitet. To je populacija koja zajedno s Hrvatskom čini Hrvatsku. To se mora shvatiti i ne doživljavati je kao nešto što ugrožava domicilnu populaciju. Odnos prema iseljeništvu je strateško pitanje. Objektivno Hrvatska ima potencijal i jedino mora donijeti odluku želi li to ili ne. To je politička odluka – zaključio je Šterc.
S obzirom da i naša Županija ima negativne demografske trendove Dubrovačko-neretvanska županija želi osnovati Vijeće za demografski razvitak.