Koronavirus u Hrvatskoj

OSVRNULI SMO SE NA 365 DANA ŽIVOTA S PANDEMIJOM Štete ćemo zbrajati godinama. 2021. neće donijeti oporavak

Za nama je godina života s virusom COVID-19. Godina života u uvjetima pandemije. I bilo bi sjajno kada bismo danas, 12 mjeseci kasnije mogli reći: ‘Dobro je, sve je iza nas’. No, nažalost nije. Naša županija zadnjih tjedana je u nikad goroj situaciji po pitanju broja novozaraženih. Ponovno su zatvorene škole i vrtići (osim u samom gradu), a ugostiteljski objekti ne rade još od početka studenog. I sezona nam je pred vratima. Uskrs je za manje od 20 dana, a cijepljenje, u koje smo polagali najveće nade ne ide baš po planu. Budući da 19. ožujka obilježavamo godinu dana od pojave prvog slučaja zaraze u Dubrovačko-neretvanskoj županiji, odlučili smo vidjeti čemu nas je protekla godina naučila, jesmo li se dobro snašli, ali i kakve je posljedice ostavila na gospodarstvo naslonjeno samo i isključivo na turizam.

Pružena nam je prilika da ‘stanemo na loptu’

Gradonačelnik Dubrovnika Mato Franković ističe kako je svako od nas kao pojedinac izvukao nešto iz ove protekle godine, a vjeruje da se mnogima po mislima vrzmala ona stara da je zdravlje najvažnije.

— Taj javno-zdravstveni izazov za nas kao zajednicu i za Grad kao instituciju bio je prvi koji je valjalo nadići. Nakon toga dolazi i financijski te društveni aspekt krize s kojima ćemo se morati nositi i kad potpuno nestane zdravstvena ugroza. Ova pandemija, lokalno, ali i globalno, svakako nam je pomogla da postanemo svjesniji svojih slabosti, ali i pružila nam priliku da kolokvijalnim rječnikom ‘stanemo na loptu’, duboko udahnemo i da osvijestimo nove prilike, a izazove pretvorimo u prednosti – ističe Franković. Dobro smo se snašli u uvjetima pandemije, dodaje.

— Djelovali smo pravovremeno i s konkretnim mjerama u nimalo jednostavnoj i ugodnoj situaciji i uvjetima u
velikog dijela prihoda. Odmah smo donijeli mjere štednje, a između ostalog smanjili smo plaće zaposlenika gradske uprave i okrenuli se financiranju nužkojima je gradski proračun ostao bez nih i neophodnih troškova. Najprije smo se bavili pitanje zdravlja i sigurnosti, nabavljaju se novi respiratori za bolnicu, podignute su prethodno ustrojene i opremljene snage sustava civilne zaštite. Paralelno, nosimo se s financijskim i gospodarskim efektima krize, a sezona koja prošle godine to gotovo i nije bila pokazala nam je da je atraktivnost i poželjnost Dubrovnika trajna i postojana – govori gradonačelnik.

Takvu tvrdnju, smatra, potkrijepio je interes vodećih svjetskih medija.

— Tako je i danas kad se spremamo za, rekao bih, povijesno najizazovniju sezonu jer je COVID i dalje tu, a većina zemalja iz jednog ‘lockdowna’ ide u drugi. Djelujemo proaktivno, a dokaz tome je i što je zabrana uplovljavanja kruzera ukinuta na temelju naše inicijative. Izradili smo prijedlog jasnih pravila i uvjeta dolaska u Hrvatsku kako bi olakšali i potaknuli dolazak turista i uputili ih Vladi. To je sada najvažnije. Ne čekamo odluke drugih, djelujemo odmah i onda kad nas se ne pita – kategoričan je gradonačelnik.

Nema svrhe gledati unatrag

Pitali smo ga i je li se scenarij kakvom danas svjedočimo po pitanju novooboljelih mogao spriječiti.

— Mislim da nema prevelike svrhe gledati unatrag, broj zaraženih je u stagnaciji i padu i to je dobro. Svatko od nas odgovoran je za svoje postupanje, netko se ponaša odgovorno i sukladno donesenim epidemiološkim mjerama i preporukama struke te tako štiti sebe, svoju obitelj, svoje prijatelje suradnike i bliske osobe. Drugi se neće ponašati tako i onda dolazi do problema. Mogu opet iznova apelirati na naše sugrađane da se ponašaju odgovorno i da ne izlažu sebe ni svoje svakodnevne kontakte nepotrebnim i možebitno pogubnim rizicima. Uz cijepljenje koje se, unatoč problemima s količinama doza na razini Europske unije, ipak provodi treba biti optimističan da će se situacija popraviti. Moramo komunicirati jasnu poruku o Dubrovniku kao sigurnoj destinaciji, a što i radimo od početka pandemije – ističe dalje.

Dotaknuli smo se i mjera pomoći. Gradonačelnik tako navodi kako se s prvim paketom mjera pomoći za prevladavanje krize krenulo odmak nakon što smo ušli u ‘zaključavanje’.

— Mislim da su mjere bile dobre, najbolje što su u datim okolnostima mogle biti, a veći dio njih nastavlja se provoditi i dalje. Socijalni program Grada u cijeloj ovoj krizi nije patio ni najmanje, skrbimo o svim skupinama društva koje trebaju pomoć, a istovremeno je zadržana financijska stabilnost Grada i gradskih tvrtki – napominje Franković te dodaje kako se potvrdila opravdanost okretanja Europskim fondovima iz kojih je u nepune četiri godine povučeno milijardu kuna bespovratnih sredstava.

— Nema razloga misliti da smo nešto krivo napravili, mislim da smo izvukli najbolje iz datih okolnosti, a na koje, kao nitko na svijetu, nismo mogli utjecati – zaključio je gradonačelnik.

Očekujemo puno bolju sezonu

Župan Nikola Dobroslavić naglašava također kako se u borbi protiv koronavirusa reagiralo najbolje moguće u datim okolnostima.

— Točno je kako je epidemiološka situacija u našoj županiji trenutno nepovoljna, no najveći broj novo otkrivenih slučajeva dolazi sa šireg dubrovačkog područja, dok su u ostatku županije te brojke bitno manje. Zbog toga smo krajem veljače i zatražili pooštravanje mjera od Nacionalnog stožera Civilne zaštite Republike Hrvatske, za područje od Stona do Dubrovnika – govori župan te ističe kako trenutna epidemiološka situacija nije nepovoljna samo na jugu nego i u ostalim dijelovima Hrvatske, ali i brojnim zemljama kako EU tako i svijeta. Ovo je zajednička borba, smatra, i jedino je zajedničkim naporima možemo pobijediti.

— Svi bismo željeli da nam cjepivo brže pristiže, kako bismo mogli procijepiti cijelo pučanstvo, međutim svjesni smo stanja u kojem dijelimo sudbinu ostalih zemalja EU i svijeta. Očekujemo povećanu dostavu cjepiva, daljnje pridržavanje svih mjera od strane svih nas te puno bolju turističku sezonu od lanjske – poručio je, između ostaloga, Dobroslavić.

Bolnica je pandemiji odgovorila agresivno

Na prvoj crti obrane od koronavirusa bili su djelatnici Opće bolnice Dubrovnik. Ravnatelj dr. Marijo Bekić navodi kako je unatoč ograničenjima te činjenici da se radi o potpuno novoj, svijetu nepoznatoj bolesti, naša bolnica na pandemiju odgovorila na primjeren način, agresivno jer se drukčije se jednostavno nije moglo.

— Vrijeme reagiranja na sve novonastale situacije Bolnice je bilo rekordno brzo – navodi Bekić.
Ističe kako je OB Dubrovnik, zahvaljujući višegodišnjem iskustvu funkcioniranja u ‘izvanrednim’ uvjetima vezanim uz specifičnost naše županije, kadrovski deficit u rasponu od manjka liječnika, sestara do spremačica i pomoćnih djelatnika, te financijskih nedaća, spremno dočekala pandemiju i prilagodila se prostorno, organizacijski i kadrovski u rekordnom vremenu. Iako po prirodi organizacije ‘troma ustanova’, Bolnica je, ističe ravnatelj, cijelo vrijeme COVID-a pokazala zavidnu žilavost i mobilnost, te su došle do izražaja u najvećoj mogućoj mjeri kvaliteta njenih djelatnika, bez obzira na vrstu radnog mjesta.

— Prije pojave prvog COVID-19 pozitivnog pacijenta, bolnica je fizički pregrađena na COVID i NON-COVID dio. Time je spriječena mogućnost masovnog miješanja zaraženih i zdravih pacijenata i osoblja. Prošireni su kapaciteti Odjela za zarazne bolesti, stvoren je koridor za sigurno kretanje COVID pacijenata u operacijsku salu i radiološku dijagnostiku – objašnjava. Napomenuo je kako smo među prvima u Hrvatskoj uvodili najnovije tehnologije vezane uz COVID- 19 pandemiju.

— Vrijeme izrade rezultata uzoraka na COVID-19 uzetih u OB Dubrovnik je bilo predugo s obzirom na udaljenost od Zagreba te male kapacitete susjednog KBC Split. Stoga se osiguranje ovog vida neovisnosti u analizi PCR nalaza postavilo kao imperativ. Jedna smo od rijetkih općih bolnica u RH, s vlastitim Laboratorijem za molekularnu dijagnostiku i sustav PCR testiranja. Također smo prva opća bolnica u Hrvatskoj koja je serološki testirala vlastite djelatnike. Među prvima smo uveli antigenske testove i termovizijske kamere. Sve je to, bez obzira što se dijelom radilo o doniranim sredstvima, značajno uvećalo troškove poslovanja radi potrebe zapošljavanja novih djelatnika i nabave potrošnog materijala – navodi dr. Bekić.

Za kraj, dotaknuo se i onog ‘Damoklovog mača’, koji im stalno ‘visi iznad glave, a to je otežana isporuka i prijetnja obustave isporuke lijekova od strane veledrogerija.

— Ova nezavidna i opasna situacija sada traje skoro dvije godine u pojedinim segmentima i ne postoje naznake skorog rješavanja ovog problema. Avansnim plaćanjem robe veledrogerijama Bolnici gotovo ne preostaju nikakva sredstva za plaćanje drugih računa – naveo je ravnatelj OB Dubrovnik.

Prvi smo put reagirali dobro

Očekivano, pandemija i zatvaranje ostavilo je posljedice na gospodarstvo. Dubrovnik je oslonjen na turizam, a naša ovisnost o avio gostima lani se pokazala velikim nedostatkom. O utjecaju pandemije na gospodarstvo porazgovarali smo s predsjednicom Županijske komore Dubrovnik Nikolinom Trojić.

— Pandemija nas je naučila da se gospodarstvo prije svega odvija u ciklusima. Kad nam dobro ide, u fazi rasta, moramo ostavljati dio sredstva za fazu pada kako bi posao opstao. Također, intenzitet ulaganja mora se dobro odvagnuti i procijeniti, ne se zalijetati – govori Trojić. Pandemija nas je, dodaje, naučila i tome da nije dobro cijelo gospodarstvo bazirati samo na jednoj gospodarskoj grani, ma koliko ona profitabilna bila.
Jesmo li se, unatoč nepredvidljivosti situacije, snašli i kvalitetno odgovorili na izazove, pitali smo dalje.

-I država i poduzetnici su bili izloženi promjenama na dnevnoj razini. Preko noći svi smo morali postati mađioničari za preživjeti. Prije godinu dana nitko nije mogao zamisliti da ćemo danas pričati o koroni s istom strepnjom kao godinu ranije. U zdravstvenom smislu mislim da je naša zemlja odradila vrhunski posao. U gospodarskom smislu, u odnosu na prijašnje reakcije administracije rekla bih da smo prvi put u povijesti Hrvatske reagirali dobro. Vlada je napokon bila partner gospodarstvu jer je mudro odvagnula da je bolje poduprijeti poduzetnike u zadržavanju zaposlenika u tvrtkama nego ih s istim iznosima financirati na Zavodu za zapošljavanje, jer se tad uvlači strepnja u ljude i smanjuje potrošnja, a znamo da je potrošnja iznimno bitan faktor hrvatskog BDP-a – odgovorila je.

S druge strane zamjera izostanak snažnijeg utjecaja na financijske institucije te potpore najugroženijim sektorima.

— Međutim, ne bih voljela biti u koži ministra Marića, jer od hrvatske državne blagajne ne možete napraviti njemačku, ma koliko to željeli. Ako imate podatak da u Hrvatskoj usluge čine 24 posto BDV-a, a industrija samo 19 posto, a u ovoj krizi upravo su usluge najviše pogođene, jasno nam je da hrvatski budžet
nema kapacitet za pokriće fiksnih troškova svima onima kojima je potpora potrebna, dakle nismo u istoj poziciji kao neke zemlje zapadne Europe koje izdašno potpomažu svoj uslužni sektor, jer je on kod njih manji od proizvodnog sektora. To ujedno ukazuje i na naše strukturne probleme. Sad je apsolutno krajnji moment da djelujemo na strukturu hrvatskog gospodarstva. A do tad moramo spašavati što se spasiti da – govori Nikolina Trojić. Očekivala je, kaže nam, set fiskalnih mjera kojima će se olakšati sektoru turizma, barem privremeno, kako bismo ponovo naveli turističke tokove u našu zemlju.

Oporavak dugotrajan

— To čini naša konkurencija, drastično su smanjili poreze na smještaj, ugostiteljstvo, poslovanje turističkih agencija. S našim porezima nismo konkurentni zemljama na Mediteranu. Mislim da ćemo se time morati sustavno pozabaviti, ako želimo sudjelovati u tržišnoj utakmici. Stoji činjenica da smo blizu emitivnih tržišta i da će svakako doći dio turista u našu zemlju, ali osloniti se samo na taj faktor blizine nije mudro – ističe dalje.

Štete ćemo zbrajati još godinama. Inače, od početka krize do danas zatvoreno je 148 trgovačkih društava u Dubrovačko-neretvanskoj županiji, ali su u istom razdoblju otvorena 252 nova trgovačka društva. Zatvorena društva su, navela je Trojić, mahom iz sektora turizma, trgovine i građevine dok su novootvorena iz sektora poslovanja nekretninama, građevine, IT sektora te turizma.

— U 2020. godini ukupno gospodarstvo županije imalo je za 2,8 milijardi kuna manje fiskaliziranih računa nego godinu ranije. Nominalno najveći gubitak je ostvaren u djelatnosti pružanja smještaja i usluživanja hrane (1,8 milijardi kuna manje fiskalizirano nego godinu ranije), slijedi je djelatnost trgovine (478 milijuna kuna manje), djelatnost prijevoza i skladištenja (201 milijun kuna manje) te administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti (unutar ove djelatnosti dominiraju turističke agencije, realizirani pad je 166 milijuna kuna). Ovim najugroženijim djelatnostima sigurno će trebati minimalno 5 godina za oporavak i nadoknadu gubi¬taka realiziranih u 2020. godini, a očito je da se ni 2021. godina neće smatrati godinom oporavka, više će sličiti na godinu pokušaja preživljavanja – zaključuje predsjednica Županijske komore Dubrovnik.

I ove ćemo godine biti u lošijoj poziciji

U ovoj našoj analizi dotaknuli smo se i turizma. Direktor Turističke zajednice DNŽ Vladimir Bakić navodi kako nas je pandemija podsjetila da smo, bez obzira na napredak medicine, ranjivi i da zdravlje, kako pojedinaca tako i društva u cjelini, ne možemo uzimati zdravo za gotovo.

— Naučili smo, nadam se, da su odavno poznate metode suzbijanja virusnih bolesti i danas vrlo aktualne i efikasne. Uz to je Svjetska znanstvena zajednica uspjela u samo godinu dana kreirati nekoliko različitih cjepiva koja bi u narednom razdoblju trebala efikasno suzbiti ovu pandemiju, te nam omogućiti povratak uobičajenim životnim navikama, uključivo turističkim putovanjima. Trenutno visoki broj zaraženih na našem području nije preporuka za turistička putovanja. Nažalost slične su prilike i u većini zemalja iz kojih nam turisti dolaze, te će početak turističke sezone biti odgođen u odnosu na uobičajeni početak u predpandemijskim godinama – navodi Bakić.

— Nadamo se da neće izostati dolazak turista u ljetnom, turistički najintenzivnijem razdoblju i da ćemo ipak ostvariti bolje rezultate od prošlogodišnjih. Pri tome svakako treba podsjetiti da će područje Dubrovačko-neretvanske županije i ove godine biti u lošijoj poziciji od drugih obalnih županija jer smo najizlože¬niji turističkim putovanjima zrakoplovima, dok u druga odredišta na našoj obali turisti uglavnom dolaze vlastitim automobilima – ističe.

Upitali smo i kako će se pandemija odraziti na turističke trendove.

— Pandemija već sada ima određene posljedice na stil turističkih putovanja: traženija su odredišta u vlastitoj zemlji ili u susjednim zemljama, traže se destinacije koje nisu obilježene masovnim turizmom, preferira se odmor u prirodi, a kod rezervacija je vidljiv trend potražnje za duljim odmorom. Uz sve to važni su podatci o raširenosti bolesti te mjere koje se u pojedinoj zemlji poduzimaju radi suzbijanja pandemije, kao i protokoli vezani za prelazak granica. Zasigurno će ova obilježja turističkih putovanja potrajati i neposredno nakon završetka pandemije, međutim nema razloga sumnjati da će se nakon pandemije turisti ponovno htjeti opustiti, družiti, veseliti, zabavljati i uživati na uobičajene načine – govori nam Bakić. Dodaje kako svakako treba imati u vidu trend koji je započeo prije pandemije, a vezan je za nove životne stilove, pa tako i putovanja, kod kojih je naglašena svijest o zaštiti prirode i društvena odgovornost, osobito prema lokalnom stanovništvu u destinacijama koje se posjećuju.

— Upravo će nove generacije svojim životnim navikama obilježiti i buduća turistička putovanja kada ova pandemija završi – zaključuje.

‘Ostavimo se zabrana, osigurajmo cjepivo’

Za kraj osvrnut ćemo se i na sektor ugostiteljstva. Tarace ugostiteljskih objekata na krajnjem jugu Hrvatske još uvijek nemaju dozvolu za rad. O štetama i prognozama porazgovarali smo s predsjednikom Udruge ugostitelja Dubrovnika Antom Vlašićem.

— Štete su ogromne. Broj trajno zatvorenih ugostiteljskih objekata u Dubrovniku i okolici prešao je 20, što nije baš dobra vijest, posebno kad uzmemo u obzir kako su neki od tih objekata bili kultni lokali koji su radili 20-ak godina. No, nisu mogli podnijeti situaciju u kojoj se nalazimo – govori nam Vlašić. Napomenuo je kako ugostitelji od samih početaka upozoravaju kako ne postoje valjani znanstveni dokazi koji bi išli u prilog odluke o zatvaranju ugostiteljskih objekata, što su, govori nam, pokazala i najnovija istraživanja.

— Ako se nastavi s nerealnim i nelogičnim odlukama, prognoza neće biti dobra. Cijeli proces cijepljenja ne ide kako treba, a više od polovice svijeta se otvorilo. Mi se uporno referiramo na zemlje EU, koja
nije znala iznaći rješenje za nastalu situaciju – ističe Vlašić.

— Osim što ne postoji znanstveno uporište za ‘lockdown’, odnosno zatvaranje, ne postoji niti ekonomska računica koja bi dokazala da se smjelo napraviti ovo što se napravilo. Donesena je izvršna odluka da se sve zatvara bez ikakvih znanstvenih istraživanja i uporišta, a i dan danas većina Europe ustraje na tome iako su u međuvremenu znanstvena istraživanja pokazala da to nije dobro rješenje, da to ne donosi ništa – objašnjava Vlašić.

Na pitanje kako se oporaviti, odgovara: ‘Ukidanjem svim zabrana. Ostavimo restrikcije po strani i dopustimo ekonomiji da se sama oporavi uz što manji utjecaj državnog aparata’.

Dotaknuli smo se i pitanja procijepljenosti, pogotovo turističkih djelatnika. On, naime, smatra, kako se za Dubrovnik morao ispregovarati kontingent cjepiva, barem za turističke djelatnike, kako bismo se što prije mogli početi reklamirati kao sigurna destinacija.

— Imat ćemo ogromnih problema ako ne budemo omogućili barem cijepljenje turističkih djelatnika. Ne znam kako se dosad već nije pojavila inicijativa u gradskoj i županijskoj upravi da se ispregovaraju doze cjepiva, da nam se posudi 20 tisuća doza. Gdje je to dubrovačko pregovaranje, ta famozna diplomacija? – pita Vlašić.

— Moramo misliti na budućnost, na ovu, ali i iduću godinu. Ako sad zapnemo, teško ćemo se izvući, Trebat će nam puno više vremena za oporavak nego drugima, a mi smo nažalost previše ovisni o turizmu da bismo sebi nešto tako smjeli dopustiti. Još jednom pozivam odgovorne, naći će se novci za platiti, ali vi morate ispregovarati i osigurati cjepivo. Uvjeren sam da bi moje kolege sudjelovale financijski, ali netko tko je plaćen za to neka ispregovara. Uprave se trebaju brinuti o svojim stanovnicima, to je njihova dužnost – rekao je Vlašić.

Iz tiskanog izdanja DuLista od 17. ožujka 2021.

Pročitajte još

Stožer civilne zaštite poziva turističke djelatnike i pomorce da se prijave za cijepljenje

Dulist

U Hrvatskoj 116 novih slučajeva, preminulo je 30 osoba

Dulist

U županiji jedan novooboljeli, obrađeno je 110 uzoraka

Dulist

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Molimo Vas da nam potvrdite ukoliko ste suglasni s korištenjem kolačića, a privolu možete povući u svakom trenutku. Prihvaćam Više informacija