Crtice iz Konavala

Oltarna slika na kamenu

Konavoska brda, osim zanimljive prirode, čuvaju u sebi mnoge tajne. S nekima od njih nismo još upoznati, dok za one poznate tek naslućujemo rješenja. Takva jedna „tajna“ jest oltarna slika iscrtana na kamenu u 18. stoljeću, a nalazi se u konavoskom selu Kuna. Možda ne zvuči intrigantnom, ali ako se pokušate prisjetiti kada ste u crkvi vidjeli oltarnu sliku umjesto na platnu iscrtanu na kamenu, spomenuta slika iz Kune postaje tajnom jer je teško nasluti umjetnikov razlog biranja tog materijala.

KUNA OD PRAPOVIJESTI DO DANAS
Za naslutiti bilo kakvo rješenje potrebno se osvrnuti na geografski položaj samog sela. Kuna se, naime, nalazi u kotlini na jugoistočnoj padini Snježnice i to na nadmorskoj visini od 725 metara. Obzirom na sami izgled sela može se zaključiti kako je selo građeno planski i do danas je zadržalo svoj autohtoni izgled. Brojni arheološki ostaci svjedoče o kontinuiranom životu u Kuni od prapovijesti pa do današnjih dana. Vjerojatno je Kuna tijekom najranije povijesti bila zanimljiva zbog dominantnog strateškog položaja nad Konavoskim poljem. Zato je danas na prostoru Kune, moguće pronaći gradine iz bakrenog i željeznog doba što je nesumnjivi dokaz utvrda i naselja iz prapovijesti (vidi: Konavle: srednjovjekovna groblja, katalog izložbe, 2002.). Na samom južnom dijelu Kune nalazi se crkva Sv. Tome s grobljem. Crkva je izgrađena u 17. stoljeću, a obnovljena 1911. godine. Svojim izgledom i arhitekturom slična je brojnim konavoskim crkvicama. Jednobrodna je građevina sa zvonikom na preslicu, rozetom i jednostavnim ulaznim portalom te sa dva kvadratna otvora na pročelju. Bočne su joj strane otvorene s po jednim lučnim prozorom (vidi: Julijana i Mato Brautović, Povijesno – umjetnička topografija Konavala, 2004.). Kako sam već istakao sama crkva ima jednu neobičnost za razliku od svih ostalih sličnih konavoskih crkvica. Naime, na oltarnoj pali nalazi se slika s prikazom Sv. Tome, Isusa i Sv. Antuna. Autor slike nije poznat, ali je nastala 1778. godine o čemu svjedoči natpis kojeg je bijelom bojom upisao autor A(nno) D(omini) 1778.

SLIKA TEŠKA 100 KILA
Kao što je već rečeno, najzanimljivije je to što je slika nacrtana na kamenu, odnosno na kamenoj ploči debljine desetak centimetara. Slika je teška oko sto kilograma. Još je prije rata bila izbačena van crkve, no na svu sreću njenu je vrijednost uočio pok. Don Mato Bogišić, cavtatski župnik. On je upozorio mještane da je vrate natrag u crkvu, a oni su ga i poslušali. Sliku je 2006. godine restaurirala gospođa Ana Piplica. Postavlja se pitanje zbog čega je slika izrađena na kamenu i koji su to razlozi natjerali umjetnika da kamen izabere kao slikarski medij? Činjenica je kako je vrlo malo oltarnih slika rađeno na kamenu. Navodno je na kamenu škriljevcu slikao i veliki Umjetnik Rubens kako bi izbjegao refleksije. No, teško je i pomalo neozbiljno spomenutu sliku uspoređivati s Rubensovim slikama. Ipak je potrebno istaknuti kako ova slika nije diletantski rad nekoga priučenoga seoskoga slikara. Način na koji je napravljena, svjedoči kako se radi vjerojatno o nekom iskusnom putujućem slikaru profesionalcu, koji je možda još u nekom crkvi u Konavlima, radio oltarne ili neke druge slične slike. Dakle, izbor kamena kao slikarskog medija nije uobičajen, ali kada znamo gdje se Kuna nalazi, možemo pretpostaviti kako su se Kunjani željeli zaštititi od krađe slike. Poznato je da su susjedi iz zaleđa često provaljivali i odnosili sve vrijednosti na koje su nailazili, a nositi sliku tešku stotinu kilograma nije bilo baš lagano. Ovu pretpostavku ističe Niko Kapetanić u svojoj knjizi Konavoski epigrafički spomenici. S druge strane moguće je i to kako je kamen bio najjeftiniji i najprihvatljiviji u odnosu na sve ostale materijale, a na Kunom ga ima u izobilju. Naravno, sve su ovo pretpostavke o kojima danas možemo spekulirati.

Pročitajte još

Orhan Pamuk, turski nobelovac i Jakov Pervitić, kartograf iz Konavala

Božo Lasić

Veliki rat, Božićni mir, Bečka filharmonija, Konavle i Mihovil Nikolić

Božo Lasić

Nikola Primorac – prvi na svijetu u maloj brodici preplovio Atlantik

Božo Lasić

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Molimo Vas da nam potvrdite ukoliko ste suglasni s korištenjem kolačića, a privolu možete povući u svakom trenutku. Prihvaćam Više informacija