Sezonski radnici u ugostiteljstvu, kao i radnici u vrtićima, školama i drugim ustanovama za djecu i mlade, salonima za uljepšavanje, tatoo salonima, zdravstvenim ustanovama, farmaceutskoj industriji, javnim kupalištima, itd. više neće morati obavljati testiranja na prenosive bolesti i dobivati sanitarne iskaznice, jer je izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti iz zakona uklonjen članak 26. koji je propisivao da se mnogi radnici koji su u neposrednom fizičkom kontaktu s osjetljivim materijalima i osjetljivom populacijom moraju testirati na određene zarazne bolesti, piše Jutarnji list
‘Smrt javnog zdravstva’
Neki epidemiolozi ovo vide kao smrt javnog zdravstva, no mnogo je zanimljiviji način na koji je članak 26. maknut iz zakona, kao i argumenti. Neslužbeno se, naime, doznaje da je zakon mijenjan nakon što je povjerenstvo, u kojemu su i epidemiolozi, usuglasilo njegov sadržaj još u veljači, i to ne na inicijativu Ministarstva zdravlja, već Ministarstva financija.
Po još važećem zakonu, poslodavci plaćaju usluge obveznih pregleda koje obavljaju zavodi za javno zdravstvo, pa je netko u Ministarstvu financija navodno zaključio kako se to može tretirati kao parafiskalni namet čije će ukidanje značajno pomoći poslovnim subjektima kojima se nameće obveza pregleda radnika.
Da stvar bude bizarnija, radi se o iznosu od oko 300 kuna troška po radniku u zemlji u kojoj su enormni porezi omča oko vrata manjim poslodavcima.
Jedna od naših najpoznatijih epidemiologinja Ira Gjenero Margan uputila je pismo protesta Ministarstvu zdravlja, tvrdeći da mjere pregleda određenih skupina radnika i edukacije poslodavaca o sprječavanju širenja zaraznih bolesti značajno smanjuju mogućnost nastanka velikih epidemija kakva je, primjerice, zabilježena u Njemačkoj 2011. godine kada je s E. coli zaraženo 3950 osoba.
U Hrvatskoj nisu zabilježene katastrofalne epidemije koje se prenose hranom u turističkim objektima ili pak u prehrambenoj industriji, preko vodovodne vode i u drugim objektima pod nadzorom. Ako se pak pojave epidemije, njih brzo zaustave epidemiološke službe, koje kontinuirano surađuju s djelatnicima i poslodavcima u turističkim, proizvodnim i drugim objektima, gdje je rizik od epidemija i prijenosa infekcije velik.
Ukidanjem mjera trajnog nadzora i pregleda zaposlenih u posebno rizičnim zanimanjima, rizik od epidemija neminovno se povećava, a i protuepidemijske intervencije se kompliciraju, s mogućim teškim posljedicama – stoji u dopisu Gjenero Margan, do koje do zaključenja ovog teksta nismo uspjeli doći.
Margan u dopisu ispravno sugerira da postojeće preventivne preglede nije trebalo naplaćivati poslodavcima, nego su se trebale financirati iz zdravstvenog proračuna, jer se radi o mjeri suzbijanja i sprječavanja zaraznih bolesti koje ugrožavaju zemlju, a da posebno ne treba dozvoliti da različiti zavodi za javno zdravstvo uslugu pregleda i izdavanja sanitarne knjižice naplaćuju različito, kao da se radi o tržišnoj usluzi.
‘Prosvjedovat ćemo’
Jedan od rijetkih koji je bio spreman javno govoriti je HDZ-ov bivši državni tajnik za zdravstvo Dražen Jurković, danas ravnatelj Zavoda za javno zdravstvo Ličko-senjske županije.
– Teško mi je reći radi li se o propustu ili greški da su preventivni pregledi stavljeni u kategoriju parafiskalnih nameta, jer su to nameti za koje se ne daje usluga. Vjerojatno je to odlučeno pod krinkom rasterećenja gospodarstva, no kakvo je to rasterećenje i što kada poslodavci, radnici i građani ostaju bez sanitarnog i epidemiološkog nadzora na mjestima gdje je on potreban? Osim toga, Hrvatska je turistička zemlja, razmislimo što bi se dogodilo da bukne epidemija većih razmjera.
Mi ćemo sasvim sigurno prosvjedovati i već pišemo dopise Ministarstvu zdravlja, jer je to jedino što nam je preostalo, budući da je do izmjene došlo nakon što je završena javna rasprava. Svakako naglasimo da je ovo i pitanje opstanka za sve zavode za javno zdravstvo, jer prihodi od preventivnih pregleda čine 25 do 35 posto ukupnih proračuna zavoda. Zbog ovoga bi mogao doći u pitanja opstanak zavoda i održavanje ostalih preventivnih aktivnosti – kaže Jurković.
Ministarstvo: Pregledi ostaju, ali za manji broj obveznika
‘Spomenuti članak (26.) nije brisan u cijelosti, već se samo predlaže smanjenje broja obveznika osoba koji bi bili obvezni obavljati povremene zdravstvene pregleda na kliconoštvo, a u svezi s radom na određenim radnim mjestima. Najveći broj obveznika obavljanja zdravstvenih pregleda na kliconoštvo predstavljaju radnici koji obavljaju poslove u proizvodnji i prometu hranom i opskrbi pučanstva vodom za piće, a koji na svojim radnim mjestima dolaze u neposredan dodir s hranom i vodom za piće. U prijedlogu nacrta
Zakona naglašena je posebno kontrola higijenskih uvjeta u objektima za proizvodnju i prometu hrane kao i uposlenih osoba koje rade na radnim mjestima na kojima dolaze u neposredan dodir s hranom. Zakon predviđa donošenje provedbenog propisa kojim će se pobliže urediti učestalost kontrole i normativi mikrobiološke čistoće u objektima u kojima se posluje s hranom’, odgovorili su, među ostalim, iz Ministarstva zdravlja na upit Jutarnjeg lista.