Iako je prošlo više od stoljeća od njegova odlaska, ime Meda (Orsata) Pucića i danas zauzima posebno mjesto u povijesti našega kraja. Ovaj istaknuti dubrovački vlastelin, književnik i javni djelatnik preminuo je u rodnom gradu upravo na današnji dan, 30. lipnja 1882. godine, u 61. godini života, ostavivši iza sebe neizbrisiv trag u kulturnom i političkom životu 19. stoljeća.
Od bečkih klupe do preporodnog kruga
Rođen 12. ožujka 1821. godine u poznatoj vlastelinskoj obitelji, Pucić je rano krenuo put europskih sveučilišta. Studirao je pravo u Veneciji i Padovi, a diplomu je stekao u Beču. Upravo su ga boravak u Italiji i doticaj s europskim strujanjima potaknuli na prihvaćanje ideje panslavenske uzajamnosti.
Nakon studija aktivno se povezuje sa zagrebačkim, karlovačkim i zadarskim preporodnim krugom, a njegovi tekstovi redovito izlaze u utjecajnim listovima poput Danice ilirske i Zore dalmatinske.
Pokretač prvog lista na hrvatskom jeziku u Gradu
Veliki povijesni iskorak za Dubrovnik dogodio se 1849. godine. Tada je Pucić, udruživši snage s Matijom Banom i Ivanom Augustom Kaznačićem, pokrenuo prvi dubrovački književni list na hrvatskom jeziku – Dubrovnik: cviet narodnog književstva.
Uz urednički rad, neumorno je pisao pjesme i spjevove, prevodio s talijanskog jezika te strastveno proučavao bogatu dubrovačku političku povijest. Kroz život je bio i politički angažiran – u ranoj fazi kao gorljivi zagovornik hrvatske državotvornosti, u koju je u kasnijim godinama ipak počeo sumnjati. Njegov golem doprinos struci prepoznat je i na nacionalnoj razini, pa je od 1867. godine djelovao kao dopisni član JAZU-a.
Čovjek koji je svijetu otkrio Vlaha Bukovca
Osim po književnom i političkom radu, povijest umjetnosti pamti ga kao jednog od najvažnijih dubrovačkih mecena. Upravo je knez Medo prepoznao genijalnost mladog Cavtaćanina te je direktno zaslužan za odlazak Vlaha Bukovca na sudbonosno umjetničko usavršavanje u Pariz. Koliko je ovo prijateljstvo i mentorstvo bilo snažno, svjedoči i činjenica da je Bukovac svom meceni 1880. godine u Parizu izradio prepoznatljivi portret.
