Zahvaljujući procvatu trgovine u Europi i dubrovačko se područje razvijalo i činilo se da ništa ne može omesti taj razvoj. Međutim 14. stoljeće donijelo je pravu pošast u vidu epidemija kuge. Prvi slučaj ‘crne smrti’ na našem području zabilježen je upravo na današnji dan, 19. siječnja 1348. godine i to na otoku Šipanu. Proširila se dalje sve do samoga Grada i ta je prva epidemija trajala sedam dugih mjeseci i odnijela gotovo tisuću i pol života. S obzirom na tadašnji broj stanovnika ta je brojka zaista velika.
Dubrovnik je bio prvi grad u svijetu koji je 1377. uveo karantenu ali bez prekida trgovine. Nitko tko je dolazio iz zaraženih područja nije smio ući u Grad bez da prethodno ne provede 30 dana na otoku Mrkanu ili u Cavtatu. Kasnije je izolacija produžena na 40 dana, odakle i naziv karantena. Prvi je dubrovački lazaret izgrađen na Dančama u 15. stoljeću da bi se u 16. stoljeću napravio onaj na Pločama. I drugi hrvatski i europski gradovi ugledali su se na mudre Dubrovčane pa su i oni gradili lazarete i uspostavljali karantene.
NA DANAŠNJI DAN 1348. Prvi slučaj kuge i to na Šipanu
