Jogurt, vrhnje, maslac, sir – možete li zamisliti jedan dan bez toga? Kako uopće doručkovati bez mlijeka, napraviti kolač bez vrhnja ili kavu bez šlaga? Sve ovo su mliječni proizvodi, kategorija prehrane koju gotovo svakodnevno upotrebljavamo. Prva asocijacija je da su veliki izvori kalcija. Ogromna je raznovrsnost mliječnih prozvoda, a taj termin odnosi se na sve proizvode koji su nastali preradom svježeg mlijeka.
Obroci su nepotpuni bez mliječnih proizvoda
Ne samo kalcij, tu su vitamini B1, B2, B12, te A i D. Prednost treba dati fermentiranim mliječnim poizvodima zbog obilja probiotičkih kultura. Evo nekih zanimljivosti o pojedinačnim mliječnim proizvodima za koje možda niste znali.
Sir u svim kombinacijama
Mliječni proizvodi poput sireva visok su izvor zasićenih masti, toliko da se kreću od 10 do 60 %. Konzumiranjem visoko masnog sira dobijamo i velku količinu energije, koju treba i potrošiti fizičkom aktivnošću. Sir doista zaslužuje posebno poglavlje, ili knjigu. O raznolikosti vrsta sireva možete se uvjeriti na policama vašeg Spara, koji uvijek ima obilje ponude ovog nezaobilaznog mliječnog proizvoda.
Jogurt za dobru probavu
Ova svakodnevna namirnica je fermentiran mliječni proizvod, ima osobit utjecaj na zdravlje probavnog sustava, zbog probiotičkih bakterijskih kultura i cjelokupno zdravlje probavnog sustava. Baš kao i mlijeko, jogurt je izuzetan izvor bjelančevina, vitamin B kompleksa, kalcija, fosfora, željeza te vitamin A i D, ali u odnosu na mlijeko jogurt ima jednu prednost: lakše je probavljiv zbog bakterija mliječno kiselog vrenja koje djelomično razgrađuju mliječni šećer – laktozu.
S obzirom da se u fermentiranim mliječnim proizvodima mliječni šećer pretvara u mliječnu kiselinu, smanjuje se sadržaj mliječnog šećera, te jogurte stoga mogu konzumirati i oni intolerantni na laktozu, odnosno osobe koje ne mogu probaviti mliječni šećer.
Kiselo vrhnje za kolače i kuhanje
Ovaj mliječni proizvod sadrži oko 20 % masti, što ga čini jako zasićenim (i uzrokuje zamamni okus). Nezaobilazan je u pravljenju kolača, dok neka jela ne možemo pripremiti bez vrhnja za kuhanje. Inače, kiselo vrhnje potječe još iz 16. stoljeća, kad su ga Mongoli izveli kao derivat iz jednog njihovog alkoholnog pića, koje je originalno bilo napravljeno od konjskog mlijeka.
Evo jednog prijedloga kako može izgledati jedan mliječni obrok:
1 čaša (200g) običnog jogurta ili drugog fermentiranog mliječnog proizvoda (kiselo mlijeko, acidofil, kefir)
1 čaša svježeg ili trajnog mlijeka (2,5dl)
2-3 kriške (30-60g) tvrdog sira
1/2 šalice (120g) svježeg sira
Ideje za “mliječne obroke”
U slučaju da mlijeko nije vaš najomiljeniji napitak, evo nekih prijedloga kako iskombinirati mliječni obrok:
Svježi, nemasni, posni sir ili jogurt dodati u jela koja sadrže tjesteninu i upotrijebiti kao umak;
Dodajte omiljeno usitnjeno voće u manje masni jogurt;
Zgodna ideja za međuobrok: meki sir iskombinirati s maslinovim uljem uz neki ukusan kruh, doista je slasna a jednostavna kombinacija
Napravite smoothie od šumskog voća (može i smrznutog ako želite efekt sladoleda), obranog mlijeka uz mali dodatak slatkog vrhnja za šlag kao osvježavajući obrok poslije škole ili poslije tjelesne aktivnosti.
Osim klasičnog kravljeg mlijeka, probajte varijante mlijeka od zobi, badema ili riže. Zašto malo ne eksperimentirati!
Neke izvedenice mliječnih prozvoda možete napraviti i sami, poput kefira ili acidofila. Želimo vam ukusne obroke sa pomnim odabirom mliječnih proizvoda!