Analiza Eurostata na uzorku osoba u dobi između 25 i 59 godina istražila je njihovu obrazovnu strukturu, njihovu mogućnost spajanja kraja s krajem te radni status u odnosu na iste te faktore njihovih roditelja.
Podaci su pokazali da je u toj populaciji samo sedam posto djece niskoobrazovanih roditelja iz Hrvatske uspjelo završiti fakultet. Prosjek EU je 18 posto, a u državama poput Irske, Finske i Velike Britanije taj udio prelazi 30 posto. Analitičari su izračunali i indeks vjerojatnosti da će osoba biti niskoobrazovana ako ima niskoobrazovane roditelje u usporedbi s osobama čiji su roditelji visokoobrazovani. Što je indeks veći, veća je i razlika između djece niskoobrazovanih i visokoobrazovanih roditelja.
Hrvatska ima daleko najveći indeks u Europi: iznosi 55, što je gotovo četiri puta više od europskog prosjeka (indeks EU 28 je 14,7). Podaci su poražavajući, no najgora je činjenica da se ta situacija godinama ne mijenja. Prema tome, djeca neobrazovanih imaju sedam puta manje šansi da završe faks.