Ekstremne vrućine ne opterećuju samo tijelo, već mogu značajno utjecati i na naše raspoloženje. Stručnjaci upozoravaju da tijekom toplinskih valova raste razina razdražljivosti, tjeskobe i agresivnog ponašanja, a povećava se i broj intervencija zbog problema s mentalnim zdravljem, piše Euronews.
Razlog leži u tome što mozak tijekom velikih vrućina troši više energije na održavanje normalne tjelesne temperature. Zbog toga ostaje manje kapaciteta za koncentraciju, donošenje odluka i kontrolu emocija. Dodatni problem predstavlja dehidracija, koja može narušiti rad dijelova mozga odgovornih za pažnju i emocionalnu regulaciju. Čak i blagi manjak tekućine može izazvati nervozu, zbunjenost i osjećaj tjeskobe.
Vrućine također remete san. Sve češće tropske noći, kada temperatura ne pada ispod 20 °C, sprječavaju organizam da se oporavi od dnevnog toplinskog stresa. Nedostatak kvalitetnog sna dodatno povećava razdražljivost i otežava kontrolu emocija.
Posebno su osjetljive osobe koje već imaju poteškoće s mentalnim zdravljem. Visoke temperature mogu pogoršati simptome anksioznosti, depresije i drugih psihičkih poremećaja, a pojedini lijekovi, uključujući neke antidepresive i antihistaminike, mogu otežati regulaciju tjelesne temperature ili povećati rizik od dehidracije.
Stručnjaci savjetuju redovito uzimanje tekućine, boravak u rashlađenim prostorima, hlađenje vrata i zapešća hladnim oblozima te izbjegavanje dugotrajnog izlaganja suncu. Ako primijetite da postajete razdražljivi ili preopterećeni, promjena okruženja i kratki odmor u hladnijem prostoru mogu pomoći da se organizam i mozak lakše nose s toplinskim stresom.
