Čak četiri nova zakona predstavio je Vladi ovih dana ministar pravosuđa, uprave i digitalne transformacije Damir Habijan. Ide se, naime, u izmjene i dopune Zakona o odvjetništvu, Zakona o Pravosudnoj akademiji, Zakona o Državnom sudbenom vijeću te Zakona o Državno-odvjetničkom vijeću. Nesumnjivo se ovim promjenama moralo pristupiti i to zbog, kako se inače popularno reče, „usklađivanja s pravnom stečevinom Europske unije“. U principu, riječ je o pravnim obvezama koje je naša država, kao i sve ostale članice, preuzela pristupanjem ovoj međunarodnoj organizaciji.
Izmjene Zakona o odvjetništvu
Iz navedenog se zakona briše odredba koja propisuje da odvjetnik može istodobno obavljati odvjetničku službu samo u jednom od organizacijskih oblika. Ujedno, uvodi se posebna odredba kojom će se izričito propisati da odvjetnička društva iz država članica Europske unije mogu u Republici Hrvatskoj osnivati druga odvjetnička društva.
Prema još uvijek aktualnom zakonu, profesori i docenti pravnih predmeta na sveučilištima u Republici Hrvatskoj mogu uz naknadu davati pravne savjete i mišljenja, uz uvjet prethodne prijave Hrvatskoj odvjetničkoj komori. Izvjesnim usvajanjem ovog zakonskog prijedloga ta će se ovlast proširiti i na umirovljene profesore pravnih fakulteta. Razlog počiva u posve opravdanom uvjerenju da će oni svojim znanjem i iskustvom znatno pridonijeti rješavanju otvorenih pravnih pitanja.
Kronični problem manjka kadra
Opće je poznato kako stanje u hrvatskom pravosudnom sustavu, po pitanju kadra, najblaže rečeno nije bajno. Kronično nam nedostaje pravosudnih dužnosnika, a najviše sudaca. A veliki broj onih koji rade su pred mirovinom. I to je, logično, golemi problem. Dakle, vrlo slično kao i u javnozdravstvenom sustavu. Sva tri preostala navedena zakona primarno se mijenjaju sa svrhom da se popravi stanje po ovom pitanju. Kakvi će biti rezultati i koliko će trebati vremena da ih dočekamo, naravno, ostaje za vidjeti nakon što zakoni prođu saborsku proceduru i stupe na snagu te krene implementacija. O alarmantnosti situacije ponajbolje svjedoče brojke. U proteklo se desetljeće broj pravosudnih dužnosnika smanjio za njih 192. Odnosno 2014. ih je bilo 2508, a sada ih je 2316.
Situacija sa sucima je još gora. Osim što su, kao i pravosudni dužnosnici, sve stariji, trenutno ih imamo 243 manje nego 2014. godine.
Blaži uvjeti za imenovanje
Rješenje za povećanje broja državnih dužnosnika iznalazi se primarno, kroz nove zakonske odredbe, u ukidanju uvjeta završetka Državne škole za pravosudne dužnosnike za imenovanje na pravosudnu dužnost. Kako je obrazložio resorni ministar, parafrazirat ću, ovaj je uvjet u suštini potpuno bespotreban, jer su kandidati zapravo u ovoj školi, po završetku dodatne edukacije, morali polagati završni ispit praktički istoga sadržaja ispitima koje su već polagali na pravnim fakultetima i u sklopu pravosudnog ispita.
Preciziranje uvjeta za imenovanje sudaca
Izmjenama Zakona o Državnom sudbenom vijeću dodatno se preciziraju uvjeti za imenovanje sudaca. Uz hrvatsko državljanstvo i položen pravosudni ispit, kandidati neće smjeti biti kazneno gonjeni za djela koja se progone po službenoj dužnosti niti osuđivani za kaznena djela koja predstavljaju razlog nedostojnosti za obnašanje dužnosti. Zakonskim se izmjenama predviđaju i izmjene pravila dostave odluka i poziva u postupcima imenovanja te uvođenje instituta presumiranog povlačenja prijave u slučaju neodazivanja kandidata tijekom postupka.
Dio izmjena odnosi se i na preporuke u okviru pristupanja Hrvatske OECD-u. Resorni je ministar naglasio i kako će se jasnije definirati pojam bitne promjene u imovini sudaca i članova njihovih obitelji, pri čemu će se prijavljivati promjene veće od 13 tisuća eura. Habijan je također istaknuo kako se sve što je naveo za Državno sudbeno vijeće odnosi i na izmjene i dopune Zakona o Državnoodvjetničkom vijeću, samo što se te izmjene primjenjuju na zamjenike državnih odvjetnika.
Pravosudna akademija
Konačno, u predloženim zakonskim izmjenama predviđa se i povećanje broja članova Programskog vijeća Pravosudne akademije s 13 na 17. Cilj je osiguravanje šire zastupljenosti pravosudnih institucija. U Vijeće bi tako trebali ući predstavnici Visokog kaznenog suda, USKOK-a, Ureda zastupnika Republike Hrvatske pred Europskim sudom za ljudska prava te Ministarstva vanjskih i europskih poslova.
