Već se dugo vremena priča i izvještava javnost o nužnosti uvođenja reda u djelatnost privatnog turističkog iznajmljivanja. Svjedočili smo već izmjenama određenih zakona, o čemu smo kao što znate i pisali. Sada je napravljen još jedan korak u tom smjeru. Naime, u javno je savjetovanje prije par dana pušten prijedlog novog Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti. Tri su ključna cilja koja se njime smjeraju postići: obračunati konačno s iznajmljivanjem na crno, digitalizirati čitav proces te rekategorizacijom povećati kvalitetu usluge. Hoće li se, odnosno u kojem razdoblju, postići navedeno, naravno, pokazat će praksa. Jer, kako inače kad su zakoni u pitanju, tako i u ovom slučaju, uspješnost ovisi o implementaciji što se reče „na terenu“. A taj „teren“ naravno podrazumijeva državna tijela nadležna za provedbu zakonskih odredbi.
Suzbijanje iznajmljivanja na crno
No, prije nego obrazložim koje promjene donosi novi zakon, vratimo se malo unatrag. Još uvijek važeći Zakon o ugostiteljskoj djelatnosti koji, između ostaloga, regulira sektor turističkog iznajmljivanja smještajnih jedinica, donesen je prije 11 godina. U međuvremenu je devet puta mijenjan i nadopunjavan. Očito, došlo je vrijeme da izmjene i nadopune nisu, makar prema stavu vladajućih, dostatne, već je potrebna korjenita promjena. Nadležni razloge za istu tumače rapidnim rastom kratkoročnog turističkog najma, brojnim zlouporabama te donošenjem Uredbe o prikupljanju i razmjeni podataka o uslugama kratkoročnog iznajmljivanja smještaja, čiju je provedbu potrebno osigurati, a to se može isključivo novim zakonom. To će se učiniti kroz uspostavu jedinstvenog postupka registracije iznajmljivača i obveznog registracijskog broja za smještajne jedinice.
Tim će se mehanizmom, obrazlaže se na službenoj stranici Vlade RH, onemogućiti oglašavanje neregistriranih objekata na platformama, a nadležnim tijelima omogućiti učinkoviti nadzor. Ključna je novost da će nadzor nad pružanjem ugostiteljskih usluga bez ishođenog rješenja nadalje, uz Državni inspektorat, provoditi i Carinska uprava te komunalni redari.
Digitalizacija
Nadalje, novi zakon za cilj ima pojednostaviti poslovanje, smanjiti administrativno opterećenje i povećati transparentnost. Navedeno će se omogućiti digitalizacijom čitavog procesa. Naime, svi će se upravni postupci, od zahtjeva za kategorizaciju do izdavanja rješenja, voditi kroz Središnji registar.
Novim se zakonom ukida mogućnost izdavanja rješenja ugostiteljima u stambenim objektima za apartmane i sobe te daje mogućnost da ugostitelj koji je upisan u Upisnik poljoprivrednika kao poljoprivredno gospodarstvo može koristiti i komercijalni naziv turističko poljoprivredno gospodarstvo, agroturizam i slično, što do sada nije bio slučaj.
Rekategorizacija
Uvodi se tako obvezna rekategorizacija za skupinu „Ostali ugostiteljski objekti za smještaj (sobe, apartmani, studio apartmani, kuće za odmor)“ i to svakih 10 godina, Ostali ugostiteljski objekti za smještaj (hosteli, planinarski i lovački domovi, prenoćišta i dr.) svakih 5 godina te za iznajmljivače svakih 10 godina nakon usklađivanja s novim pravilnikom. Rekategorizacija za Hotele i Kampove produžuje se sa sada propisane svake 4 godine na svakih 5 godina.
Poanta rekategorizacije je osigurati da kategorizacija stvarno odražava trenutačno stanje objekta kao i kontinuirano održavanje standarda. Ovo je zaista nužna i itekako dobro došla promjena, jer znamo svi kako se do sada mogla iznajmiti svaka „rupa“. Zaista je, naročito za jedan turistički biser kakav je naš grad, sramotno da turisti odsjedaju u oronulim stanovima i sklepanim garažama. I zapravo bivaju nerijetko prevareni fotografijama na platformama za oglašavanje turističkog smještaja koje ne odgovaraju stvarnom stanju. Kada već zarađuju, a činjenično privatni iznajmljivači dobro zarađuju, red je da i redovno ulažu u svoj izvor zarade.
Za slučaj da se utvrdi da iznajmljivač ne plaća turističku pristojbu, propisuje prijedlog novog zakona, ukinut će mu se rješenje i neće se više moći baviti ovom djelatnošću.
Novi je zakon, kako sam već navela, u javnom savjetovanju koje će trajati 30 dana, preciznije do 18. svibnja. Do tada svi mogu, kako to inače biva prilikom javnog savjetovanja o zakonima, nadležnima uputiti komentare, kritike, primjedbe, koji će biti razmotreni prije saborske rasprave.
