U Gradskoj vijećnici u utorak popodne održano je javno izlaganje Studije o utjecaju na okoliš luke otvorene za javni promet lokalnog značaja – Batala.
Izrađivači studije su prof. dr. sc. Vladimir Andročec i njegova zamjenica dr. sc. Aleksandra Anić Vučinić s Građevinskog fakulteta u Zagreba. Investitor je Županijska lučka uprava Dubrovnik, a projektant Mladen Vučković iz tvrtke Alkar u sridu. Procijenjena vrijednost ulaganja iznosi 24 milijuna kuna bez PDV-a.
Projektant Mladen Vučković uvodno je istaknuo kako je komunalna lučica Batala na dnu gruškog zaljeva trebala biti organizirana po principu luka u povijesnim jezgrama. Površina zahvata iznosi 24.123 metra kvadratna od čega oko dvije tisuće na kopnu.
506 vezova
Većina vezova od njih 506, bit će za građane, a 29 vezova namijenjeno je jahtama. Ukupno je moguće postaviti šest plutajućih gatova (prema UPU ne smiju biti fiksni) i jedan plivajući valobran koji ne ometaju cirkulaciju mora, a radit će se u kalupnom betonu i plemenitom drvu. Proširit će se kopneni plato lučice za sedam metara i to montažnim elementima. Operativna obala uređuje se od lapadske obale prema novom gatu. Infrastruktura uključuje odvodnju i tretman pralnih voda te fekalnih i ostalih voda.
Servisni dio bit će opremljen rešetkama za prihvat vode s prališta, a stupna konzolna dizalica namijenjena je dizanju plovila mase do 20 tona. Osmišljeno je i parkiralište s najmanje 20 parkirališnih mjesta sa 609 metara četvornih. Lučica sadrži i zeleni pojas, kao i šetnicu. Zgrada pratećih sadržaja visoka je 3,85 metara i površine 380 metara četvornih. Sadrži klupski prostor s kuhinjom, sanitarnim čvorom, recepcijom i uredima. Objekt za privremeno odlaganje otpada smješten je na kraju lučice.
– Situacija u gruškom zaljevu je loša. Pronađeni su elementi urbanog zagađenja, organskih tvari kao posljedica otpadnih voda… zato je bilo potrebno donijeti mjere kojim bi umanjili takve pojave – istaknuto je na izlaganju, a potom je otvorena i javna rasprava.
‘Otkud sad jahte od 15 metara?’
Nikša Mojaš u ime pomorsko sportskog ribolovnog društva Batala kazao je kako je interes članova SRD siguran vez za sve vlasnike plovila i nesmetan pristup plovilu. Također, što bolja infrastruktura i skladan izgled, samoodrživost projekta i razumna cijena veza.
– Gdje je nestala komunalna lučica Batala? – zapitao se Mojaš, dodavši kako su sporna 29 plovila veća od 12 i 15 metara. Citirao je UPU, prema kojem je opisana prosječna duljina plovila od 6 do 8 metara.
– Od lučice Orsan do Batale nema barke duže od 10 metara. Vezovi su za barke građana. A jahte nisu komunalni vez. A gdje su vezovi za Policiju, peljare i Lučku kapetaniju? Znači, imat ćemo 484 komunalnih vezova, a nas je 530. Gdje će ostali? – pitao je Mojaš.
– Gomila plovila najvećom površinom stavljeni su u bočni vjetar. Kako ćemo mi isploviti zimi? Nestala je komunalna lučica. Jer tu ne smije biti komercijalna upotreba. Ako se izbace velika plovila, bit će 531 vez, sasvim dovoljno da se sve potrebe ljudi zadovolje – dodao je Mojaš.
– Je li se moglo i nas pitati da se uključimo, barem savjetodavno? – pitao je Mojaš. Ne slaže se da u lučici trebaju biti ‘heavy duty’ pontoni, već fiksni piloni.
– Znamo da su na Batali najveći cipoli, a da riblji fond raste velikom brzinom. Biton od 15 litara toliko poraste u godinu dana da potone. A ti pontoni, što ćemo s njima ako s 40 tona potegnu barke na dno mora? Pa ti pontoni imaju tek dvije godine garancije! – kazao je Mojaš, dodavši kako nije primjetio osmišljen prostor za održavanje plovila.
Projektant Vučković odgovorio je kako je isti rok trajanja za pilone i pontone, a vrstu pontona odabrat će ulagač. Kazao je kako je problem projekta u ograničenjima iz UPU-a, gdje jesu uvrštena 29 vezova nautičkog turizma.
– Ne vidim kako zadovoljit i UPU i 530 vezova? Može, ako će u zimskom biti samo domicilni vezovi – kazao je Vučković.
Nije riječ o nautičkim vezovima, već turističkim, od 15 do 18 metara, tako stoji u članku 58. UPU – kazala je gradska pročelnica za urbanizam Jelena Lončarić, dok je gradonačelnikov savjetnik za more Rikard Rossetti dodao kako je došlo ‘kako bi rekli Englezi, missunderstandinga’, jer su izletničke trabakule trebale biti s vanjske strane lučice.
– Oni koji imaju ugovor dobit će vez – smirio je Rossetti tenzije među okupljenim vlasnicima vezova.
– Maja Nodari se u savjetu buni i zabranjuje pontone, jer smatra kako i mi, kao stari Dubrovčani, moramo barke vezati na bovama. A mi inzistiramo na pontonu – dodao je Rossetti.
‘Znate li otkud u Gružu puše bura?’
Ivo Srebrović pitao je zašto se studije rade na kontinentu.
– Ovo što predstavljate je Jure Radić napravio na Pagu. Pa da je pitao seljaka što čuva ovce, ovaj bi mu rekao. Pa da ste pitali nas, rekli bi vam. Znate li otkud ovdje bura puše? – pitao je Srebrović. Joso Martinović pitao je projektanta ima li on vez na moru te je li bio na Batali dok puše bura.
– Devedeset posto bura puše od levanta – kazao je Martinović, nakon što mu je Vučković kazao da bura u Gružu puše sa sjeveroistoka. Pitao je Rossettija koliko marina u Hrvatskoj ima separatore za otpadne vode. Također, pitao je investitora što građani dobivaju s novim projektom.
Branka Martinović-Vuković iz županijskog upravnog odjela o zaštiti prirode upozorila je kako se cijela rasprava svela na sve osim utjecaja na okoliš. Kazala je kako se ulagač nije dogovorio kako će prostor izgledati.
– Nitko ne govori o buci, jer je riječ o zoni stanovanja. Želimo vezove, ali i red u prostoru. Trebalo je možda osmisliti i više vezova nego što ih sad ima, jer se i afinitet i standard građana mijenja – kazala je Martinović-Vuković. Odgovoreno joj je kako je u studiji nakon svih procjena dokazano da zadano rješenje nema utjecaja na okoliš.
Dinko Bakulić je kazao kako se studije rade kao podloga projektima, a danas im je jedina funkcija da budu apologija projektima.
– Ljudi su dali odrednice koje bi trebale biti sastavni dio projekta. Studije utjecaja na okoliš moraju prethoditi izradi projekata – kazao je Bakulić, dodavši kako upravnu zgradu treba eliminirati.
O minama se nije razmišljalo?
Bivši gradonačelnik Vido Bogdanović pitao je što je s muljem koji desetljećima nije čišćen iz Gruža.
– Taj mulj nije prirodni sediment, već obično smeće koje je tamo dospjelo na razne načine, najviše oborinskim vodama. Ima puno i krutog otpada, kao i zaostalih eksplozivnih sredstava. Značajan dio nije eksplodirao, znamo to iz rata. Zašto se odustaje od uklanjanja tog fanga ili mulja? Jer je preskupo, premda postoje muljne pumpe. Što će reći izvođač kad bude trebao staviti fiksne mule ili plutajuće sidrene uređaje u taj mutni košmar? – pitao je Bogdanović. Smatra kako će taj ‘kantun’ gruškog zaljeva postati zona sa slabijom cirkulacijom mora.
– Lučica neće imat mora, ali će imati vjetra. U našim uvjetima za sva plovila s jarbolom bočni udari vjetra naginju i preko 15 stupnjeva. Zato mislim da su češljevi najsigurniji – dodao je Bogdanović.
Odgovoreno mu je kako je loše stanje mulja, koji je organskog porijekla, predviđeno u studiji. O minsko-eksplozivnim sredstvima nije se vodilo računa pa će se i ta primjedba uvrstiti u studiju.
A gdje je suhi vez?!
Marija Kojaković iz Društva arhitekata Dubrovnik rekla je kako ‘škatula’ od upravne zgrade ne može biti lociran na planiranoj poziciji.
– Ovo je pošten projekt u kojem se čovjek držao UPU-a – kazala je Kojaković, upitavši zašto se nije izložilo više rješenja projektnog zadatka, jer je ipak riječ o projektu javne namjene.
– Trebalo je na jednom mjestu izložiti tri projekta s jedne strane gruškog zaljeva, kao i s druge strane, pa onda tek imamo pristup koji ovaj prostor zaslužuje – zaključila je. Pjero Butigan pitao je gdje će vlasnici ostaviti svoje barke kad ih izvade, na što mu je odgovoreno kako UPU ne predviđa prostor za suhi vez.
– Čemu onda dizalica služi? Da odvezem barku doma i tamo je održavam? – pitao je Nikša Mojaš, dodavši kako je dizalica velika investicija. Nadovezao se Nikola Beusan te kazao kako je za obradu drvene barke treba barem dva tjedna posla za održavanje.
Inače, javna rasprava traje 30 dana, zaključno do 11. veljače 2014. godine. Mjesto održavanja javnog uvida u Studiju je upravna zgrada Grada Dubrovnika, u prostorijama Upravnog odjela za urbanizam, prostorno planiranje i zaštitu okoliša, Pred Dvorom 1, u Dubrovniku, svakog radnog dana od 9 do 14 sati. Na mjestu javnog uvida bit će izložena cjelovita Studija i tri sažetka Studije.