U tijeku je osamnaesta sjednica Skupštine Dubrovačko-neretvanske županije. Na rasporedu je 40 točaka, među ostalim i Prijedlog zaključka o prihvaćanju Izvješća o radu Župana Dubrovačko-neretvanske županije za drugo polugodište 2023. godine. Iz dnevnog reda se izostavila 10. točka, a na prijedlog župana Nikole Dobroslavića. To je točka ‘Prijedlog zaključka o davanju prethodne suglasnosti na Pravilnik o unutarnjoj sistematizaciji Doma za starije osobe Dubrovnik’. Nije bilo drugih prijedloga za izmjene i dopune dnevnog reda.
Na redu su vijećnićka pitanja.
Vijećnik Ivica Dajak (NEZ/MOST) postavio je pitanja županu, a vezano uz Centar za autizam. O tome, kako kaže, u izvješću župana nema – ni slova ni riječi. Zamolio ga je da izvijesti građane i potencijalne korisnike o tome što je s navedenim projektom.
-Točno je da smo podržali Centar za usluge u zajednici. Kao takav je osnovan od strane ministarstva. U studenom prošle godine je donesena odluka o osnivanju i projekt ide dalje. Mi ostajemo čvrstvo uz taj projekt kojeg provodi Grad, i drago nam je da je prepoznat s državne razine. Nakon osnivanja tog centra sve će biti jednostavnije. Sigurno je da se ne može sve napraviti preko noći – dodao je župan.
Također, pitao je župana gdje je ‘zapelo’ u projektu buduće luke Perna.
-Očekujemo raspisivanje natječaja projekta povezivanja otoka. Naša dva projekta su na tom popisu koji će imati prirotitet. To su Perna i Prigradica. Stojimo iza toga da ćemo vrlo brzo imati finanaciranje projekta i provođenje natječaja – rekao je među ostalim župan.
Dajak je rekao da nije zadovoljan odgovorima jer ih – nije dobio.
-I jedno i drugo je potrebno, tu se slažemo. Svi bismo podržali te projekte. Pitanje je bilo operativno. Za Centar je to vrlo mali pomak. Izrazito sam nezadovoljan tempom realizacije provođenja tog projekta. Donesenom deklaracijom bi trebao ići projekt brže. Bio bih mirniji da se reklo kako će ministarstvo raspisati tad i tad natječaj za projekt luke – naveo je Dajak.
Teo Andrić (HDZ) postavio je pitanje o trenutnom stanju projekta Centra za gospodarenje otpadom u Lučinom razdolju. Među ostalim je naveo kako ‘danas prijatelji koji su bili protiv Lučinog razdolja rade to isto u drugim gradovima’.
-Centar za gospodarenje otpadom je ključni projekt za ukupan sustav gospodarenja otpadom u županiji. U postupku je realizacije. Drago mi je da i oni koji su bili sumnjičavi ili protiv ili su minirali taj projekt, sad shvaćaju da je dobar i po najvišim europskih standardima. Njima je trebalo očito da im središnjica njihovih stranaka kaže da je to dobro. Sad smo svi za taj projekt. Radovi trebaju biti završeni koncem 2025. godine kad bi trebao biti pušten u probni rad. Rade se pristupne ceste. Potrebno je ishoditi još dvije građevinske dozvole za projekt – kazao je župan.
Andrić je pitao župana ima li saznanja kad bi trebali početi pregovori o ulasku BiH u EU?
-Što se tiče proširenja EU, mogu govoriti verzirano o tome budući da sam u odboru regija. Upoznao sam se s činjenicama koje redovito ne susrećemo. Naime, prema tome, zemlje Balkana bi trebale biti članice, ali moraju ispuniti kriterije za članstvo. Također, EU treba podržavati napore tih zemalja, dodjeljivanja statusa kandidata i financiranjem. Nama je najzanimljivije članstvo BiH jer se radi o susjednoj državi. Naš narod živi u BiH. Nadam se da će ispuniti uvjete, sve je na njima, želimo im uspjeh – naveo je među ostalim.
Mišo Krstičević (SDP) rekao je da građani Dubrovnika, Primorja, Župe i Konavala će od siječnja 2025. plaćati najskuplji odvoz smeća.
-Od 2025. nema više odvođenja otpada na Grabovicu. Lučino razdolje neće biti gotovo do kraja 2025. godine. Ako uhvatimo kraj 2027. godine, to je dobro. Ostaju nam dvije godine. Gdje će dubrovački prsten odvoziti otpad od 2025. godine i koliko će to koštati? – rekao je.
Župan Nikola Dobroslavić je naglasio kako grade Centar za gospodarenje otpadom jer je to predviđeno planom i zato što se po zakonu moraju zatvoriti sva odlagališta otpada.
-Ne znam odakle vam te procjene kad će biti završeno. Bit će završeno krajem 2025. godine. Zapamtite to svi! Bit ćemo svi ponosni kad se završi projekt – kazao je župan.
Krstičević je naveo kako župan nije odgovorio na pitanje – gdje će se odvoziti otpad?
-Župan izbjegava komunicirati o nekim temama. Ne želi odgovoriti na pitanje. Nije komunicirao ni o temi brze ceste. To je modus operandi župana Dobroslavića – naveo je među ostalim Krstičević.
-Do početka rada Centra za gospodarenje otpadom, briga ostaje pri jedinicama lokalne samouprave. Oni moraju brinuti kamo i kako odlagati otpad. Ne vidim zašto bi Grabovica trebala biti zatvorena. To mi nije poznato – rekao je župan.
Potpredsjednik Županijske skupštine i vijećnik Nikša Sentić pitao je koje su nove informacije o autocesti do Dubrovnika, kao i projektu ‘Gornji horizont’.
-Bilo je govora da ne ide kroz BiH, a ne kroz Primorje. Mi smo se izborili za rješenje koje je dobro za RH. Dobili smo odluku o načinu financiranja nastavka izgradnje autoceste od čvora Metković – kazao je među ostalim te naveo detalje o podionicama.
-Zadovoljni smo da ćemo županiju na taj način adekvatno povezati. Županija će biti povoljnija za život i ulaganje u gospodarstvo, ali i sigurnija – dodao je.
Što se tiče projekta Gornji horizont, rekao je da imamo pravo komentirati sve što je u interesu našeg područja, a događa se u susjednoj državi.
-Gornji horizont je projekt koji prijeti našoj županiji. To mišljenje podržavaju naša ministarstva. Donijeli smo i posebnu deklaraciju i stojima iza nje. Neki su bili protiv što im ne služi na čast. Isto tako, zračna luka Trebinje je također ugroza za podzemne vode. I geostrateški je prijetnja za našu županiju – kazao je.
Pero Jerković (MOST) postavio je pitanje o brzoj cesti i rekao gdje je nestala. Župan je naveo da nije nigdje nestala te da je nužna.
-Osim autoceste koja povećava protok do Dubrovnika, važna je i spojnica za našu zračnu luku. To je prioritet od kojega nećemo odustati. Imali smo javnu raspravu te smo imali jako puno primjedbi. Treba uvažavati što ljudi imaju reći. Na struci je da presudi koliko je to argumentirano i donese odluke. Budući da smo u naš županijski plan stavili alternative kroz Rijeku dubrovačku i Župu, nama je svejedno za koju će se opredijeliti. Nama je bitno da se napravi – naglasio je župan.
Odgovarajući na pitanje Ante Damića (HDZ), župan je naveo kako žele da sve škole u županiji budu u jednosmjenskoj nastavi. Dodao je kako javna nabava za novu školu u Cavtatu treba biti uskoro gotova.
Ivo Vijećnik Karamatić (SDP) naveo je kako se na Osojniku prije 15 godina već održao početak radova na projektu autoceste.
-Molim odgovor u metrima kubnim i kvadratnim gdje se stiglo s radovima nakon 15 godina – naveo je Karamatić.
-Autocesta ide u realizaciju. Nadam se da je to svima drago, iako su neki htjeli da ide kroz BiH. Tadašnji predsjednik Vlade u Cavtatu je rekao da će ići kroz BiH. Pitao sam kako to predsjednik Vlade može određivati što je to interes RH, a u suprotnosti sa svim dokumentima koji su na snazi? Naš pokojni vijećnik Hajdić potvrdio je da je na jednom sastanku u Pločama bilo govora da će autocesta ići kroz BiH, a da je on bio protiv – naveo je župan. Nakon toga je reagirao Karamatić, a Orlić je navela da ne dobacuje iz klupe.
-Autocesta nam treba za građane, turiste, gospodarstvo, sigurnost – rekao je župan među ostalim.
Karamatić se pozvao na povredu poslovnika te je rekao kako župan nije dao odgovor, već drži predizborni govor. ‘Molio bih da se odgovori eksplicite na pitanje’, naveo je Karamatić. Krstičević je također rekao kako ‘župan ne odgovora na pitanja’.
Krešimir Vejić (HDZ) pitao je župana o Regionalnom centru kompetentnosti. Župan je naveo da je pri samom završetku.
-Uređena je Turistička i ugostiteljska škola, završeni su radovi na Garištu, a većinom i radovi na Čingriji gdje je potrebno ishođenje uporabne dozvole. Operativno je sada sve na TUŠ-u i razvijati taj centar – rekao je.
Na dnevnom redu su se među ostalim našli Izvješće o radu župana za drugu polovicu 2023. godine, Odluke o novim koncesijama, kao i Zaključak o prihvaćanju investicije kapitalnog projekta KALOS.
Govoreći o Izvješću o radu, župan Nikola Dobroslavić uvodno je istaknuo kako je županijska uprava i u drugom polugodištu 2023. godine pratila Plan rada Župana i Županijske skupštine, a ostvarena je stabilnost i sigurnost u njegovu izvršavanju. Napomenuo je kako je potican održivi razvoj Dubrovačko-neretvanske županije. Proračun je uredno izvršavan, a krajem godine usvojen je i Proračun za ovu godinu. Dodao je kako je Izvješće opsežno te se stoga kratko osvrnuo na projekte koji se trenutno provode.
-Autocesta do Dubrovnika i brza cesta do Zračne luke Ruđer Bošković su projekti na kojima aktivno i kontinuirano radimo, očekujemo nastavak realizacije brze ceste od Perne do Brijeste, a obilaznica Orebića je u relizaciji. Što se tiče luka, odnosno lučke infrastrukture, imamo 13 projekata od čega je osam završeno. Najveći od njih je projekt Pomorsko-putničkog terminala Vela Luka, ali tu je i Donje Čelo, Puntin, Račišće. U realizaciji je projekt Polačišta, Ubli na Lastovu kao i radovi na luci u Cavtatu. Perna i Prigradica nam preostaju, očekuje se raspisivanje natječaja, a prikupili smo potrebnu dokumentaciju, rekao je župan Dobroslavić te nadodao kako je završena i energetska obnova Učeničkog doma Dubrovnik, obnova sportske dvorane Gimnazije Dubrovnik, a pred početkom realizacije je nova zgrada Osnovne škole Cavtat.
-Trajna Sigurna kuća je završena, to je poboljšana varijanta nakon privremenog rješenja, projekt Kalosa za koji su osigurana sredstva ide u relizaciju. Radili smo na energetskoj obnovi OB Dubrovnik, osigurali smo sredstva, što znači de facto obnove cijele bolnice. I ovo sezonu smo imali turističke timove, napomenuo je župan Dobroslavić.
U uvodnom obrazloženju je također kazao kako su u DNŽ trenutno na snazi 284 koncesije, od čega njih 220 za marikulturu, a preostalih 64 se odnosi na druge namjene poput koncesija na plažama, ribogojilišta itd.
-I dalje smo u vrhu što se tiče povlačenja sredstva iz EU fondova. Županija danas, kroz naše Upravne odjele i Ustanove, provodi 41 EU projekt, ukupne vrijednosti 166 milijuna eura. Imamo novi instrument Program za otoke i tu nam je dostupno 28 milijuna eura bespovratnih sredstava. Dogovor je da svaka JLS može kandidirati projekt vrijedan 1,6 milijuna eura, a i mi ćemo kandidirati neke projekte kroz koje ćemo riješiti igrališta, Kalos i Centar za djecu s poteškoćama o razvoju. Za branitelje je kroz razne kanale izdvojeno ukupno 346 tisuća eura, isplatili smo božićnice za 2236 umirovljenika. Na našu inicijativu Zračna luka u Čilipima sada nosi ime našeg velikog znanstvenika Ruđera Boškovića. Time smo se odužili našem velikanu, a nažalost neki drugi polažu ruke na njega i to nećemo dopustiti. U tu svrhu u Bruxellesu smo organizirali i skup pod nazivom ‘Ruđer Bošković, hrvatski znanstvenik’. U drugoj polovici 2023. godine imali smo fantastičnu izložbu Andyja Warholea. Želim ovdje spomenuti i kako je manifestacija Sveti Vlaho u Bruxellesu obilježila 10 godina. Spominjem je jer je dobila posebnu nagradu u Večernjakovoj domovnici za manifestaciju koja je važna Hrvatima izvan Domovine. Imamo uredno izvršavanje Proračuna, svima su sredstva osigurana, štitimo dignitete Domovinskog rata, posebno smo se suprostavljali posezanjima za našom književnosti. Zaštita okoliša je i dalje naša zadaća i zato se suprostavljamo ZL Trebinje i želimo korekciju projekta Gornjih horizonata – zaključio je župan Dobroslavić.
KALOS
Pročelnica UO za zdravstvo, obitelj i branitelje Đurđica Popović istaknula je kako je odlukom od 21. veljače 2024., Ministarstvo turizma i sporta prihvatilo financiranje rekonstrukcije specijalne bolnice KALOS u funkciji zdravstvenog i wellness turizma.
-Sredstva su osigurana u iznosu od 9,1 milijuna eura, od čega su bespovratna sredstva 8,4 milijuna eura, a vlastiti udio je 7,56 posto, rekla je pročelnica Popović.
Koncesije
Vijećnici su usvojili i Odluku o namjeri davanja koncesija za bavljenje akvakulturom u Malostonskom zaljevu i Malom moru za 11 novih polja, kao i Odluku o namjeri davanja koncesije za gospodarsko korištenje kupališta ispred Hotela Lafodia na otoku Lopudu.