U Hrvatskom saboru u četvrtak popodne raspravljalo se o Konačnom prijedlogu zakona o izmjenama Zakona o obnovi ugrožene spomeničke cjeline.
Tatjana Šimac Bonačić istaknula je, a vezano za spomeničku rentu, kako je ona u gradu 5 milijuna kuna i 2 ide državi a 3 ostaje gradu, otprilike. Što se tiče trošenja, Bonačić ističe kako je namjenski potrošena u obnovu.
Pozivam vas da dođete ovo ljeto u Lazarete, gdje je Grad Dubrovnik uložio 30 milijuna kuna – naglasila je Bonačić.
Zvonko Milas naglasio je kako nije upućen koliko i drugi zastupnici no kako mu sve ovo liči na ‘uvođenje reda’, bez obzira na posljedice koje će proizaći iz toga.
Ne bi bilo dobro da se rastoči sve ono što što DPDS radi – istaknuo je, dodavši da je mislio da se radi o čuvanju zidina.
– Radi li se ovdje samo o novcima ili nečem drugom? – naglasio je.
Tatjana Šimac Bonačić replicirala je i zastupniku Radošu ističući između ostalog kako bi kompetentne ljude koji su uložili godine truda u volonterski rad bilo loše izgubiti.
Jesu li ugovori koji su napraviljeni u biti pravno opravdani ili su ništavni? – pitala je Bonačić.
Jasen Mesić istaknuo je kako je ‘jako opasno kada ljudi misle da je sve počelo s njima što se tiče spomeničke baštine’.
Kada bi se bilo tko od nas pozvao na neki dokument, onda ova rasprava ne bi bila politizacija – naglasio je.
– Cvjetni trg je ništa prema zaštićenoj cjelini Dubrovnika – kazao je saborski zastupnik Jasen Mesić (HDZ), upitavši kako se zidine nisu uspjele ispolitizirali u proteklih 60 godina.
– Pogledajte dopise strukovnih udruga, nađite jednog jedinog stručnjaka ili instituciju u Hrvatskoj ili šire koji smatraju da je ovo poboljšanje – dodao je Mesić.
– Znam da je Vlahušića to ‘baš briga’, ali da je i vas briga? Kad netko pomisli da sve kreće s njim i da prije nije bilo ničega, tome kad-tad dođe kraj, ili na izborima ili na sudu. Samo što je šteta na baštini nepopravljivi – kazao je Mesić.
Replicirao mu je Branko Bačić (HDZ) napomenuvši kako Republika Hrvatska ovim zakonom izlazi iz sustava financiranja.
– Nije mi jasno kako će Grad Dubrovnik sredstvima iz proračuna financirati obnovu od Prevlake preko Župe do Pelješca, što je obveza u obnovi spomeničke baštine. RH ubire PDV,a izlazi iz obveze financiranja. Ne samo da šaljemo poruku stanovnicima Dubrovnika kako baština neće biti održavana na isti način, nego i da ostala baština na jugu Hrvatske neće biti održavana – kazao je Bačić.
– Financiranje ovisi o tome kako će gradonačelniku taj dan pasti grašak ili kakva mu je konstalacija zvijezda – dodao je Mesić.
– U žaru obrane struke od gradonačelnika radite omnipotentnog moćnika. Ja nisam u Dubrovačkom dogovoru, a vaša stranka jest – replicirala mu je Tatjana Šimac Bonačić (SDP), a Jozo Radoš (HNS) dodao kako je odredbe zakona o zidinama imao u svom izbornom programu.
– Ne trgujte s nečim što je naslijeđeno i što trebate predati dalje – odgovorio mu je Mesić.
Željko Rainer (HDZ) kazao je kako je svima jasno što znači zakon.
– Sve je bilo u redu prije 60 godina, a danas kad je zarada od posjete postala profit sad više nije u redu. Znamo da će tamo umjesto tradicijskih obrta biti birtije i ugostiteljski objekti – kazao je Rainer.
– Činjenica da je ovdje riječ o novcu za proračun, kao i prostora za iznajmljivanje, a vidjet ćemo tko će sve biti zainteresiran za prostor – odgovorio mu je Mesić.
– RH ovim zakonom više neće doprinosti u održavanje baštine, te iste baštine, a DPDS pored naplate ulaznica plaća državi PDV ovisno o pojednioj godini – naglasio je Branko Bačić.
– Još nisam čuo iz Ministarstva kulture koji su razlozi naveli vladu da predloži zakon. Koja to ocjena stanja nalaže da se usvoji zakon? Pitam Ministarstvo je li razlog nekvalitetno održavanje bađštine Grada Dubrovnika i bivše DR? Demantira nas stanje zidina, stonske zidine, Sokol-grad u Konavlima i drugi projekti DPDS-a. Je li razlog možda netransparentno raspolaganje sredstvima? Gradsko vijeće Grada Dubrovnika svake godine je izvještavano o načinu korištenja sredstava i nije nikad iskazalo sumnju. Nema nijdnog razloga zašto se ovo radi – kazao je Branko Bačić (HDZ), dodavši kako su novci od zidina očito ‘zapeli za oko gradonačelniku’.
– Ovdje je riječ o imovini Grada kojim raspolaže Gradsko vijeće, i ono jest raspolagalo. Na prijedlog gradonačelnika mijenjalo je ugovor s Društvom 2009. godine, kojim je utvrđeno da DPDS upravlja starinama do 2019. godine. Ako GV ili gradonačelnik nisu zadovoljni ili postoje prijepori, onda je trebalo razvrgnuti ugovor pred Općinskim sudom. Ali kako do tog nije došlo, ne znam zašto Vlada i Ministarstvo siluju zakon, koji će ionako pasti na ocjeni ustavnosti – dodao je Bačić, dodavši kako je predsjednik DPDS-a tražio od Vlade RH tražio očitovanja Vladinih institucija na prijedlog Zakona, a to mu nije dostavljeno.
– Rečeno mu je da bi to narušilo postupak i proceduru donošenja akta – kazao je Bačić, dodavši kako bi bilo dobro pričekati stav Gradskog vijeća Grada Dubrovnika, u čiji ugovor se zakonom ulazi.
Replicirala mu je Tatjana Šimac Bonačić istaknuvši kako je razlog izmjene zakona stari zakon o obnovi Dubrovnika.
– Zato je ovaj zakon bio prijeko potreban Zavodu za obnovu Dubrovnika, jer sad na primjer mogu vršiti seizmičke sanacije po blokovima – kazala je Šimac Bonačić, na što joj je Bačić kazao kako to nije glavna svrha zakona, već da se sredstva uzmu Društvu i u cijelosti daju Gradu Dubrovniku.
Željko Reiner (HDZ) pitao je temeljem kojih argumenata je došlo do ovakvih odluka.
– Jesu li bili netransparentni? Odlično su radili, što će potvrditi i oni koji su za ovaj zakon – naglasio je.
Između ostalog kazao je i kako ne postoji slučaj da se nekim zakonom ukida određeni ugovor, koji nije protupravan i vrijedi godinama.
– Pravno je nedopustivo tako nešto učiniti, jer se time krši trodioba vlasti. Nije dobro raskidati ugovor zakonom. Postoji nadležni sud gdje se to može napraviti. A u ovom slučaju Ministarstvo kulture nije ugovorna strana, nego Grad Dubrovnik i DPDS, a želi ga raskinuti ovim zakonom – kazao je Rainer, dodavši kako zidinama može raspolagati isključivo GV grada Dubrovnika, a koje nikad nije sudjelovalo u raspravi o zakonu ili donijelo odluku o prenošenju vlasti nad zidinama na nekog drugog.
– A sad se želi žurno, prije najavljene sjednice vlasnika, donijeti zakon i otvoriti još jedan spor na Ustavnom sudu, što nikome neće koristiti – dodao je Rainer, kazavši kako se zakonom konfiscira cjelokupna dokumentacija DPDS-a.
– Nesporno je da je vlasnik zidina Grad Dubrovnik – naglasila je Ingrid Antičević Marinović (SDP).
– Nitko nije Društo nametnuo Gradu Dubrovniku, već je Gradsko vijeće donijelo odluku na prijedlog gradonačelnika koji se ne slaže sa svojom odlukom od prije 4 godine. On je pri punoj svijesti taj ugovor potpisao, a sad mu se odjednom ne sviđa to što je potpisao. I kad ne može tu odluku i naknadnu pamet promijeniti, pokušava kroz Sabor – naglasio je Bačić.
– Jedna od glavnih promjena ovih zakona jest da se briše riječ ‘ugrožena’ – naglasio je Jasen Mesić, dodavši kako Ministarstvo kulture svom silom predlaže brisanje te riječi. Zašto se to čini? Zašto se to nije promijenilo, pitao je Mesić, na što je Reiner odgovorio kako nije govorio o svim aspektima Zakona.
– Uklanjanje pojma ugroženo je nešto što je itekako važno, osim što je Dubrovnik na trusnom području, zaboravljamo Ston kojeg više nitko neće obnavljati! – naglasio je Reiner.
– Što je ratio legis ovog prijedloga zakona? Očito kroz raspravu i predlagatelja da se uskladi faktično stanje sa pravnim režimom koji je određen po Zakonu o vlasništvu i drugim stvarnim pravima. Dopustimo da je tome tako i da ugovor na temelju kojeg DPDS upravlja i gospodari gradskim zidinama nije u skladu s tim zakonom. I kad je tako, to se ne rješava na ovaj način, već primjenom i zakona o vlasništu i drugim zakonima koji se odnose na zaštitu spomenika kulture. Suspektne su sve moguće povrede članaka tri i četiri Ustava – naglasio je Vladimir Šeks.
– Ugovor iz 2009. godine je u cijelosti učnilo GV grada Dubrovnika, što je Društvo prihvatilo. Taj aneks ugovora oslanja se na onaj z 1969. godine, ta suradnja je duga i usklađivala se s političkim prilikama, a kad se govori o nezakonitom postupku, to sigurno nije učinjeno od strane Društva – kazao je Bačić.
– Problem ovog zakona je što reperkusije mogu biti toliko teške da budu nepopravljive – kazao je Mesić, istaknuvši kao primjer Mostarski most, koji je upisan kao UNESCOva memorabilia, a ne spomenik.
Zato se oko toga toliko borimo – istaknuo je Mesić.
– Na ovakav način radit će se bolje – viknula je Antičević Martinović na sjednici.
– Uz očitu suprotnos ovog zakona prema zakonu o vlasništvu i nakon višestrukog ponavljanja, govori se kako je to pravni posao koji je dobar, a zanemaruje se protuzakonitost jednog posla. Zato gradonačelnik nije mogao niti pokrenuti niti jedan drugi postupak – istaknuo je Jozo Radoš (HNS).
– DPDS daje Gradu Dubrovniku 50 posto sredstava, no je li se nalaz revizije odnosi na ta sredstva kojima DPDS raspolaže temeljem ugovora s Gradom. Odakle vam podatak od 65 milijuna kuna o prihodu DPDS-a. Prošle godine bio je 48 milijuna kuna, nakon plaćanja PDV-a ostalo je 38 milijuna kuna koje je podijeljen s Gradom, pa je DPDS-u ostalo 19 milijuna kuna, od čega je 5 milijuna otišlo na plaće – istaknuo je Bačić (HDZ).
– Zar je vama logično da jedna udruga upravlja sa sredstvima grada Dubrovnika, da kupuje objekte i poklanja ih gradu. Zašto bi nelogičnosti bile veće u gradu nego u udruzi? DPDS-u treba odati priznanje, ali apsurdno je da se važna sredstva delegiraju udruzi – istaknuo je Jozo Radoš (HNS)
U ime predlagatelja obratio se zamjenik ministrice Berislav Šipuš.
-Podsjetio bih na temeljne odednice ovog zakona. Motivi i povodi bili su slijedeći – ugovor o održavanju potpisan je između Općine Dubrovnik i DPDS-a 1969., dodatak 1984. I stavljen je izvan snage ugovorom iz 1998. Dodatak jedan je potpisan 2009., a dugi 2010. Ugovor iz 1998. i dodaci sklopljeni su protivno zakonu o vlasništvu i čine ga ništetnim, nije proveden javni natječaj ni ti je utvrđena korist vlasnika po tržišnoj vrijednosti. Javno dobro se može dati ustanovi kojoj je osnivač vlasnik ili jedinica lokalne samouprave. Nekretnine u vlaništvu jedinice lokalne samouprave mogu se dati na upravljanje samo na osnovi javnog natječaja . Nigdje u prijedlogu ne stoji da se zabranjuje DPDS, ono može i dalje raditi ako je društvo volontera – naglasio je. .
-Da bi nešto bilo javno dobro mora biti upisano u zemljišno-knjižnom odjelu. U općinskom knjigama kao vlasnik upisan je Grad Dubrovnik, a to nije javno dobro i to baca sjenu da se radi o javnom dobru. Podijelite nalaz revizije o poslovanju Grada Dubrovnika ima se svašta pročitati – dodao je Bačić (HDZ).
-Niste vi pisali taj zakon, otišli ste po njega i proslijedili ga dalje. Kao ministarstvo niste se uspjeli odupirjeti ovakvom prijedlogu zakona, pustili ste ga zbog stanačkog dogovora ministrice i gradonačelnika – pojasnio je Mesić..
Nakon izjašnjavanja odbora za prostorno uređenje i graditeljstvo koji je sa 6 glasova za, 1 protiv i 1 suzdržan predložio donošenje ovog zakona, odbora za zaštitu okoliša i prirode koji sa 6 glasova za, 5 protiv i jedan suzdžan nije predložio Saboru ovaj zakona, te Odbora za znanost, obrazovanje i kulturu koji je večinom glasova sa 6 za, 1 suzdržan i 4 protiv, uslijedila je rasprava klubova.
-Klub HDZ-a neće podržati zakon zbog toga jer je protuustavan i štetan, krši trodiobu vlasti, zadire se u neovisnost vlasti, ulazi u građansko-pravni odnos između dva pravna subjekt. Zidine su uknjižene kao vlasništvo grada pa Ministarstvo kulture ne može njima upravljati već GV koje nije sudjelovalo u raspravi niti je svoje ovlasti prenijelo na Vladu. Povucite ovaj zakon da ga ne bi srušio Ustavni sud – istaknuo je Bačić.
– Nije nam jasno koji su to razlozi da Vlada smanjuje udjel Županije u ZOD-u. Dva su razloga – želi se priskrbiti novac proračunu Grada i da se nastavi daljnja komercijalizacija spomenika. Povucite ovaj zakon ili dajte rok od 6o dana da se održi tematska sjednica GV-a – dodao je Bačić.
-Nikome osim gradonačelniku nije palo napamet da ovo napravi. navedite mi stručnjaka iz zaštite baštine koji podržava ovaj prijedlog. Što se događa sa spomeničkom rentom u Dubrovniku. Je li trošena sukladno zakonu? Što može Ministarstvo kulture učiniti naspram stranačke stege i HNS-ovom gradonačelniku. Pod obnovom predlažete sve aktivnosti iz područja o prostornom uređenju i gradnji, odnosno nove stanove u Pustjerni, moguće je unošenje novih sadržaja drugih suvremenih djelatnosti, pa gdje na Stradunu, Kneževu dvoru. – dodao je Mesić.
-Postoje parcele, unutar povijesne cjeline i treba se omogućiti strogo kontrolirana gradnja unutar zidina ali pod kontrolom konzervatora. Pustjerna je prošla natječaj. Kontrolirana izgradnja zašto ne – naglasila je Tatjana Šimac Bonačić.
-Jesam li ja to dobro čuo kolegice? Unutar spomeničke cjeline Dubrovnika? Tamo ne smijete graditi bez UNESCO-a, past će vam zaštita. Koji je to međunarodni natječaj prošla Pustjerna?
Ako je riječ o kontroliranoj gradnji onda može i neboder jer ga ovim zakonom ništa ne priječi. Zato i želite to da možete trgovati, pokrenuti gradnju i napraviti komercijalizaciju zidina – dodao je Mesić.
Tatjana Šimac Bonačić istaknula je kako klub zastupnika SDP-a podržava amandman da za spomeničku baštinu grad Dubrovnik izdvaja minimalno 50 posto sredstava iz proračuna te da država i dalje ulaže u baštinu.
-Ovim se zakonom trebala poboljšati obnova,
Klub HNS-a podržao je ovaj Zakon. – dodala je.
-Podržite HDZ i da se odgodi uzglasavanje ovog Zakona dok se ne očituje GV – naglasio je Bačić.
-Slažem se i ja za sjednicu GV-a. No do nje nije došlo. No ja nisam u Dubrovačkom dogovoru no vaša stanka jest. Ima li vaša stranka stav o ovom zakonu – odgovorila mu je Šimac Bonačić.
Sjednicu s nama pratite ovdje.