U Dubrovniku su danas, u sklopu summita Inicijative triju mora, Hrvatska i Sjedinjene Američke Države potpisale niz sporazuma i memoranduma koji bi trebali otvoriti novo poglavlje gospodarske suradnje i donijeti investicije vrijedne milijarde dolara. Potpisano je ukupno devet dokumenata koji obuhvaćaju područja energetike, infrastrukture, tehnologije i financija.
Jedan od ključnih projekata je i sporazum o Južnoj plinskoj interkonekciji između Hrvatske i Bosne i Hercegovine, koji bi trebao ojačati energetsku sigurnost regije. Na ovaj način će BiH biti spojena na hrvatski plinovod te će plin moći nabavljati i preko terminala na Krku umjesto da ovisi o opskrbi iz Rusije.
– Projekt od strateškog interesa za BiH, da ne ovisimo samo o jednom pravcu, nego da omogućavamo energetsku sigurnost BiH, posebno zemlji koja ima potencijala da bude aktivna kad je u pitanju energetska sigurnost – rekla je medije predsjedateljica Vijeća ministara BiH Borjana Krišto.
Upravo o potpisivanju ovog sporazuma su se očitovali i iz Zelene akcije. Navode kako su sporazum osudile organizacije civilnog društva.
– Jučer je 47 organizacija civilnog društva pozvalo vlade zemalja Zapadnog Balkana da se odupru pritisku SAD-a i odustanu od planova izgradnje novih plinovoda i plinskih elektrana čime bi došlo do značajnog povećanja potrošnje plina u regiji i produbljivanja ovisnosti o uvozu fosilnih goriva – navode u priopćenju.
– Dok američka administracija sve otvorenije dovodi u pitanje smjer i vrijednosti Europske unije, a Europska komisija upozorava na netransparentnosti u procesu u BiH, Hrvatska se odlučuje vezati uz novi plinski projekt pod snažnim geopolitičkim utjecajem, umjesto da ulaže u održiva rješenja poput obnovljivih izvora energije – istaknuo je Luka Tomac iz Zelene akcije.
– U trenutku kada Europska unija nastoji smanjiti ovisnost o fosilnim gorivima i ubrzati energetsku tranziciju, ulaganje u novu plinsku infrastrukturu potpuno je suludo jer regiju zaključava u desetljeća ovisnosti o plinu – zaključio je Tomac.
– Nevjerojatno je da se ovo događa u trenutku kada cijene plina luduju na svjetskim tržištima, s projekcijama daljnjeg rasta. Ulazak BiH u ovakav projekt, bez ikakvih stručnih podloga i analiza koje bi opravdale cijenu od jedne milijarde eura, s nepoznatom kompanijom, čija je jedina referenca bliskost Trumpu jest zabrinjavajuća – navela je Pippa Gallop iz CEE Bankwatch mreže.
– Ovaj plinovod ne služi tome da makne BiH od Rusije, jer će proći niz godina dok on bude izgrađen, već da donese financijsku korist privatnim interesima na teret građana i budžeta BiH. Još uvijek ostaje dovoljno vremena da se odustane od ovoga projekta te da se izaberu brža i jeftinija rješenja za osiguranje energetske sigurnosti BiH, kao što su obnovljivi izvora energije i elektrifikacija – dodala je Gallop.
