Deficit zdravstvenih ustanova prošle je godine bio znatno manji nego prethodnih godina, 0,6% zdravstvenog proračuna. Prihodi zdravstvenih ustanova iznosili su 4,4 milijarde eura, a rashodi 4,42 milijarde, što znači da je lanjski dug iznosio 23 milijarde eura.
– S obzirom na ovogodišnji proračun od 7,5 milijardi eura, nadam se da bi ove godine zdravstvene ustanove mogle doći u financijsku ravnotežu – iznio je dr. Dražen Jurković, direktor Udruge poslodavaca u zdravstvu na kongresu UPUZ-a. Sanacija u zdravstvu lani je bila manja nego prijašnjih godina, naime, 2021. iznosila je 800 milijuna eura, u 2022. bilo je 430 milijuna, a prošle godine 300 milijuna eura, precizirao je Jurković. Takav model nipošto nije stimulativan za one koji dobro rade pa se UPUZ nada realnijem modelu financiranja. U tom smislu ohrabruje najava državnog tajnika Tomislava Dulibića o tripartitnom pregovaranju o cijenama medicinskih usluga, za što se UPUZ već godinama zalaže.
– Takav model postoji u Sloveniji, a model kakav imamo u Hrvatskoj, u kojem HZZO jedini odlučuje o cijenama, ne postoji nigdje. HZZO je kupac zdravstvene usluge koji već sam 30 godina određuje cijenu usluge. Mi kao predstavnici ukupno 170 zdravstvenih ustanova želimo s HZZO-om pregovarati o cijeni. U Sloveniji postoji tripartitno pregovaranje. Poslodavci pregovaraju o cijeni svakog pojedinačnog dijagnostičko-terapijskog postupka sa njihovim nacionalnim osiguravateljima, a ako se o cijeni ne dogovore, arbitrira ministar zdravstva – opisao je dr. Jurković budući model. Nije precizirano kada će se model početi primjenjivati, a Jurković se nada da će to biti već kod idućeg procesa pregovaranja.
Nakon preuzimanja bolnica, odnosno prijenosa osnivačkih prava sa županija na državu, nova upravna vijeća trebala su biti imenovana do 1. travnja, a osam dana poslije i ravnatelj. Međutim, rokove su pomakli izbori i tehnička Vlada. Upitan da komentira rezultate reformskih mjera, Jurković kaže da ćemo na to morati pričekati jer treba proći nekoliko godina da bi se moglo reći jesu li mjere polučile neki rezultat. Državni tajnik Silvio Bašić iznio je kako su liste čekanja s početnih 400 dana do danas svedene na prosječno 146 dana, piše Večernjilist.