Zanimljivosti

ZANIMLJIVO OTKRIĆE U Zakotorcu pronađeni grobovi iz 4. stoljeća prije Krista

Izuzetno bogati grobovi s višestrukim ukopima iz 4.st.pr.Kr. pronađeni su u Zakotorcu na poluotoku Pelješcu, tijekom istraživanja jedne od grobnica uz prapovijesne gomile. U istraživanjima provedenima u drugoj polovici listopada ove godine, sudjelovao je i voditelj dubrovačkog Arheološkog muzeja dr.sc. Domagoj Perkić.
– Od nalaza posebno se izdvajaju oni koji vjerojatno pripadaju ženskim ukopima: pojedine brončane igle i fibule (spone), perle od jantara, stakla i bronce, kameni pršljenci ili pak neupitno muškim individuama: oružje (željezna koplja, noževi, čak možda i mačevi, trobridne brončane strjelice). Pojedine nalaze nije moguće vezati izravno uz pojedini spol kao što su grobni prilozi u smislu keramičkih posuda (u pravilu grčkog porijekla, kao najskuplje i najkvalitetnije posude tog vremena) te ukrasi za kosu i odjeću (spiralni ukrasi, tzv. Saltaleoni) – ističe dr.sc. Domagoj Perkić.
Uz ovogodišnja istraživanja u Zakotorcu, nastavljena su i prošlogodišnja u Nakovani gdje se započelo s istraživanjima prapovijesnih kamenih gomila na brdu Zmijna, nasuprot impozantnog prapovijesnog gradinskog naselja i danas zvanog Grad.
– Prva od istraženih gomila devastirana je u ranijim razdobljima, moguće već u rimsko doba, nakon što su Rimljani osvojili ove krajeve, između 35. i 33. g. pr. Kr. Naime, u tom vremenu rimski vojskovođa Oktavijan (kasnije car August) kreće u konačno osvajanje Ilirika te u svom krvavom pohodu u potpunosti porobljava, među ostalim otoke Korčulu i Mljet, a vjerojatno i Pelješac. O tome saznajemo iz povijesnih izvora, najviše od rimskog pisca Apijana, koji opisuje Oktavijanove pohode i ratove u Iliriku. Naravno, spomenute devastacije mogle su se dogoditi i nešto kasnije, no zasigurno prije puno vremena. To se može zaključiti iz tzv. kulturnih slojeva koji su se tijekom višestoljetnog razdoblja ponovno stabilizirali i na površini ništa nije upućivalo na devastaciju. Također, bitna je i danas živa tradicija kod lokalnog stanovništva, koji paze na gomile znajući da se u njima nalaze grobovi i koji drže da im se može dogoditi strašna nesreća ukoliko ih oskvrnu – naglašava dr.sc. Perkić i dodaje kako se i pored utvrđenih devastacija na osnovu arheoloških nalaza koji su preostali u grobu, može pretpostaviti vrijeme izvornog pokopavanja, vjerojatno stanovnika s Grada, u 3. st. pr. Kr.

– O tome nam svjedoče pojedini ulomci helenističkih keramičkih posuda iz tog vremena te jedna gema kao kruna prstena. Geme su obično vrste poludragog kamena, u uporabi kao ukras (dio prstena, ogrlice, broša), amulet (štiti od uroka i bolesti) ili kao pečatnjak. Ukrasi su u pravilu urezani, no kod naše geme, zbog oštećenja taj urezani prikaz nije čitljiv. No, pored manjeg broja nalaza, za arheologe ne manje bitni su drugi momenti i ostatci. Tu se prije svega misli na ostatke grobnih konstrukcija i cijele kamene gomile unutar koje se nalazi grob. Utvrđeno je kako se ove gomile, specifičnog oblika (s tri rubna vijenca koja se prstenasto nastavljaju jedan na drugi i završavaju s centralnom grobnicom) u pravilu datiraju u kraj starijeg i mlađe željezno doba, dakle negdje od 5. do 1. st. pr. Kr. Na taj način, na širem prostoru brda Zmijna u Nakovani možemo pratiti pogrebne običaje i grobni, sveti prostor, kroz najmanje zadnja dva tisućljeća prije Krista. Imamo uobičajene kamene gomile u razdoblju kasnog eneolitika i brončanog doba (kraj 3. i prva polovica 2. tisućljeća pr. Kr.), groblja na ravnom (van gomila) tijekom kasnog brončanog i ranog željeznog doba (druga polovica 2. tisućljeća i početci 1. tisućljeća pr. Kr.) te na kraju opet gomile, ali sada nešto drugačijeg, specifičnog oblika krajem starijeg i kroz mlađe željezno doba – ističe dr.sc. Perkić. Uz to napominje kako prostor Nakovane predstavlja izuzetno bitan prostor za buduća istraživanja, u svim domenama ljudske egzistencije: prostor gradine Grad kao mjesta gdje su živjeli, brdo Zmijna i drugi okolni prostor kao mjesto gdje su se pokopavali, te za sada najbolje istraženi prostor Spile Nakovana, gdje je bilo izvjesno svetište, za sada nepoznatim ritualima i štovanim božanstvima.
Istraživanja u Zakotorcu i Nakovani obavljena su u suradnji Centra za prapovijesna istraživanja iz Zagreba, Odsjeka za arheologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Instituta za arheologiju i Dubrovačkih muzeja, te uz potporu udruge Hrvatski dom iz Viganj i financijsku pomoć općine Orebić. Uz dr.sc. Domagoja Perkića, stručnu ekipu činili su i dr. sc. Hrvoje Potrebica, dr. sc. Marko Dizdar i Marta Kalebota uz neizostavnu logističku pomoć Ivana Pamića.

Pročitajte još

Danas obilježavamo Svjetski dan humanitarnog rada

Dulist

Na današnji dan Dubrovnik je postao prvi hrvatski olimpijski grad

Dulist

GOTOVO NEDIRNUTA VIZURA ‘CRNOG POLJA’ Ovako je igralište ispred Pomorske škole izgledalo 70-ih

Dulist

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Molimo Vas da nam potvrdite ukoliko ste suglasni s korištenjem kolačića, a privolu možete povući u svakom trenutku. Prihvaćam Više informacija