Tončija Tadića ubuduće bi češće mogli viđati po Gradu.
Razlog tome nije njegov politički angažman, već Simpozij o fuzijskoj tehnologiji kojemu je 2020. godine domaćin Hrvatska, točnije Dubrovnik. Tako je nedavno imao prvi radni sastanak s gradonačelnikom Matom Frankovićem, a u razgovoru za DuList Tadić otkriva sve detalje tog iznimno važnog okupljanja vodećih svjetskih umova iz svijeta fuzije.
Podsjetimo, dr. sc. Tonči Tadić, voditelj je fuzijskog programa u Republici Hrvatskoj, koordinator Hrvatske fuzijske istaživačke jedinice CRu-a i član Znanstvenog-tehničkog odbora (STC) euRaToM-a, savjetničkog vijeća Europske komisije za pitanja nuklearne politike. Ujedno je i jedan od vodećih ljudi projekta doneS (deMo Oriented Neutron Source) ključnog uređaja za razvoj fuzije, nuklearnog procesa koji se zbiva na Suncu i ostalim zvijezdama, vrijednog oko 550 milijuna eura i drugog po značenju u fuzijskom programu eu.
— Imao sam uspješan sastanak s gradonačelnikom Matom Frankovićem u vezi organizacije Simpozija o fuzijskoj tehnologiji – Symposium on Fusion Technology SoFT-2020. SoFT je najveća svjetska konferencija o fuziji, a iako se uvijek održava u Europi, na njoj sudjeluju znanstvenici iz cijelog svijeta. Tu su i razna paralelna događanja, dakle, vrlo složena konferencija. Objava da će Hrvatska u Dubrovniku organizirati SOFT 2020. godine na ovogodišnjem simpoziju dočekana je s oduševljenjem i kao prava senzacija. Do sada se nije dogodilo da svega pet godina nakon pristupanja Europskoj uniji nova država-članica dobije domaćinstvo nad ovako važnim događanjem. To zapravo potvrđuje snažnu poziciju hrvatskih znanstvenika unutar europskih fuzijskih istraživanja. Pred nama je sada odgovoran posao da SOFT-2020 u Dubrovniku uspije te da tako promoviramo na svjetskoj razini fuzijska istraživanja u Hrvatskoj i EU na najbolji mogući način. Pripreme teku dobro, no treba nam i pomoć gradonačelnika. Riječ je ipak o skupu čiji Organizacijski tim čine ljudi iz Instituta Ruđer Bošković koji su već organizirali niz drugih velikih simpozija ili konferencija. Sama lokacija SOFT-a 2020. je u hotelima Valamar Babin Kuk, ali sudionika će biti svuda po gradu. U siječnju 2019. ćemo sudjelovati na sastanku Međunarodnog odbora SOFT-a u Frascatiju pored Rima, u talijanskom institutu za fuziju, na kojem će se procijeniti uspjeh SOFT-2018, dok će se od nas očekivati prijedlog protokola za SOFT2020. Zatim u svibnju 2019. organiziramo sastanak Međunarodnog odbora SOFT-a u hotelima Valamar u Dubrovniku, jer ja preuzimam predsjedanje s Međunarodnim odborom. Na tom sastanku trebamo u živo pokazati lokaciju za SOFT i sve sadržaje koje nudimo.
Što konkretno takav jedan simpozij znači za Hrvatsku?
Znači jako puno, u prvom redu jaku promociju zemlje i dokazivanje da je Hrvatska zainteresirana za visoke tehnologije koje se koriste u fuziji. Želim tu biti posve jasan – kad 2035. počne konstrukcija fuzijske elektrane DEMO zemlje će se dijeliti u dvije skupine: one koje imaju fuzijsku tehnologiju i one koje je nemaju! Želim da Hrvatska bude u toj prvoj skupini. Ovakvi simpoziji izvrsna su prilika za umrežavanje naših znanstvenika s kolegama iz drugih zemalja EU, odnosno iz SAD, Kine, Japana, Rusije, Indije i Koreje. No u igri su i hrvatske tvrtke. Usput, imamo blizu 20 tvrtki registriranih pri europskoj agenciji za fuziju Fusion for Energy (F4E), po broju smo slični Austriji ili Finskoj. Budući je cijena ITER-a veća od 15 milijardi Eura, logično je da i kod nas postoji interes za taj posao. Trenutno čak tri naše tvrtke rade na gradnji najvećeg fuzijskog reaktora ITER, koji bi trebao dokazati mogućnost dobivanja fuzijske ‘goruće plazme’ na industrijskoj skali. Inetec bi trebao testirati sve zavare na vakuumskoj posudi za ITER, tj. utvrditi da je sve spremno za rad. Monting Power systems gradi cjevovod za tekući helij, inače posao za koji su ih angažirali Indijci. Primakon objedinjava sve management planove za F4E. Volio bih da ih je više, a SOFT je dobra prilika za promociju i dobivanje posla. Napominjem da se sve to zbiva u rujnu 2020. s time da u prvih 6 mjeseci 2020. Hrvatska predsjeda s EU. U doba našeg predsjedanja definirat će se novi fuzijski program EU u idućem desetljeću, financiranje ITER-a također. Krajem 2020. trebala bi početi gradnja važnog fuzijskog akceleratora DONES u Granadi, projekta na kojem su glavne zemlje-partnerice Španjolska i Hrvatska, temeljem sporazuma hrvatskog i španjolskog ministarstva znanosti iz lipnja ove godine. DONES je vrijedan blizu 600 milijuna Eura, a tu opet ima posla za nas. U to doba se definiraju sporazumi o suradnji na fuziji s Japanom, Kinom, Korejom, SAD-om. Zato je premijer Andrej Plenković stavio fuziju među ključne točke našeg predsjedanja s EU.
Možete li već danas najaviti neke od stručnjaka koji će sudjelovati na simpoziju?
Naravno! To je Bernard Bigot, direktor ITER-a. Zatim Tony Donne, direktor konzorcija EUROfusion, te Johannees Schwemmer, direktor agencije F4E. Tu su vodeći ljudi fuzijskog programa EU, te vodeći znanstvenici iz najrazvijenijih zemalja svijeta, posebno Japana, Kine, Rusije i SAD-a.
Koji će biti glavni fokus i tema simpozija?
Dovršenje ITER-a do 2025., dobivanje ‘goruće plazme’ na ITER-u do 2035. i što skorija gradnja prve fuzijske elektrane DEMO – trebala bi se početi graditi 2035., a biti na mreži do sredine stoljeća. Ujedno pomoći dovršenje DONES-a, važnog za testiranje materijala za fuzijsku elektranu DEMO.
Koliko se sudionika očekuje?
U pravilu je to više od 1000 sudionika, od kojih barem trećina dovede svoje supruge. Tu je i vrlo jaka industrijska izložba sa sudjelovanjem par desetak stranih i domaćih kompanija, jer gradnja fuzijskih uređaja – recimo fuzijskih reaktora poput ITER-a ili fuzijske elektrane DEMO – su poslovi na kojima se vrte milijarde Eura.
UPRAVLJANJE DESTINACIJOM
Pred 13 godina izvrijeđali su nas kad smo govorili o ograničenju broja cruisera
Posebno želim pohvaliti gradonačelnika Frankovića na inicijativi za ograničavanje broja dolazaka cruisera u Dubrovnik. To isto je već učinila Venecija, jer su imali isto zagušenje starog dijela grada s desantima turista s cruisera. Podsjetio bih da sam još 2005. održao u Dubrovniku tiskovnu konferenciju na kojoj su sudjelovala dva bivša pomorca, gospar Željko Kulišić i pokojni kapetan Gordan Baraka iz Šibenika. Tema je bila upravo potreba ograničenja broja dolazaka cruisera u Dubrovnik, jer smo već tada predvidjeli sadašnje stanje. Nažalost, iste večeri nas je u Zračnoj luci Dubrovnik izvrijeđao jedan od čelnih ljudi turističke zajednice vašeg grada, očito ne razumijevajući skalu problema. Ne može se radi prihoda Lučke uprave ili prihoda Turističke zajednice iznerediti poslovanje ugostitelja i hotelijera u Dubrovniku, odnosno normalan život Grada. Uostalom, treba upravljati čitavim Gradom kao destinacijom, a ne se baviti samo pojedinim aspektima zarade od turizma. Drago mi je da vaš novi potestat to razumije.