DuList INUrednički izbor

ZA DULIST Maldini, Bakija-Konsuo, Lucianović i Kobešćak o omiljenom štivu

naslovna knjige

U zimskim danima, kada prođe pra­znička euforija, najbolje je dane pro­vesti u toplom domu, sa šalicom čaja i dobrom knjigom u ruci. Od sadržajno kompleksnih i opsežnih djela pa sve do lakog štiva, izbor je na samom čitatelju. Ideja što čitati je beskonačno mnogo, a neke od njih su podijelili profesor dr. sc. Pero Maldini, stručna suradnica za kul­turna događanja u Dubrovačkoj baštini Zrinka Lucianović, trener VKJug AO Vjekoslav Kobešćak te doktorica i pro­fesorica dr. sc. Ana Bakija-Konsuo.
Pročelnik Odjela za komunikologiju i profesor na Sveučilištu u Dubrovniku Pero Maldini rijetko čita samo jednu knjigu pa tako i sada paralelno čita tri naslova, a to su Cookin’ Hard Bop and Soul Jazz K. Mathiesona, Who Rules the World N. Chomskog i Osamde­sete – slatka dekadencija postmoderne B. Kostelnika i F. Vukića. Uglavnom, otkriva nam, čita stručnu politološku literaturu.
— Kad imam vremena, volim čitati i književne klasike, nekima se ponovno vraćam nakon dugo vremena ponovno otkrivajući u njima do tada skriveno. Međutim, čitam i razne naslove iz pod­ručja glazbe, fotografije i umjetnosti, što su moji trajni interesi – dodao je Maldini.
Jedno od tri Maldinijeva najdraža djela je Dubrovačka trilogija Iva Vojno­vića za koju kaže kako je zna napamet, ali u kojoj uvijek nalazi neki novi detalj i značenje.
— Ta drama je za mene metafora iden­titeta, oda slobodi i nostalgija za slav­nom prošlošću. Ona je i sjećanje na moje dječačko oduševljenje teatrom i romantičnu zaljubljenost u Grad i nje­govu povijest, koju sami spomen Trilo­gije svaki put ponovno probudi – pri­sjeća se.

c maldini 15Čuveni Alan Ford
Druga knjiga je, ističe Maldini, Der­viš i smrt Meše Selimovića, a razlog izbora ovog djela leži u dubokom i filo­zofskom promišljanju života, izbora, odnosa moći, odgovornosti i poštenja. Ovaj profesor smatra kako je ta knjiga iznimno snažna egzistencijalistička psi­hološka drama koja propituje najdublje motive i najteže životne odluke. ‘Teška, ali inspirativna, remek djelo’ – zaklju­čio je. Zločin i kazna, klasik Fjodora M. Dostojevskog, treće je pak djelo za koje Maldini kaže kako je to filozofski dijalog i moralistička rasprava o pravu i idea­lima, životu i smrti, pojedincu i druš­tvu, pravu i pravdi te je dodao kako je snažna i dojmljiva te uvijek aktualna. No, u proteklih nekoliko mjeseci, roman koji ga je oduševio je ‘Druga strana slut­nje’, Nikše Sviličića s kojim ga, osim profesorskog zvanja, veže i prijateljstvo.
— Beletristika, potpuno drukčije štivo od mojih preferencija, međutim vrlo zanimljivog sadržaja i strukture. Tri isprepletene uzbudljive i neobične priče o ljubavi i prijevari, moći i taštini, ovisnosti i strastima, ispričane na pot­puno drukčiji način od uobičajenoga – objasnio je Maldini.
‘Bolje izdati knjigu nego prijatelja!’ jedna od legendarnih poruka koje se profesor rado prisjeća još iz srednjoš­kolskih dana, kada je čitao i odrastao na čuvenom Alan Fordu, koji je, kako naglašava, utjecao na njegovo obliko­vanje, čak i više od mnogih knjiga koje je pročitao. S obzirom da puno vremena provodi pri računalu, puno čita online, ali ipak mu je klasična tiskana knjiga draža i ugodnija za čitanje, a čitateljima DuLista poručio je da je ‘bitno da se čita, što više i što raznovrsnije, a ponajviše ono što povećava naše znanje, proši­ruje naše vidike i ojačava našu kritičku refleksiju o životu i društvu oko nas’.

c zrinka lucianovic005Roman prvi odabir
Zrinka Lucianović trenutno čita auto­biografski roman ‘Večer u klubu Chri­stiana Gaillyja’ te naglašava kako su upravo romani njen prvi odabir, ali voli pročitati i zanimljive biografije, a naj­rjeđe čita poeziju. Ipak najdraža djela oduvijek su joj bajke, koje su na nju ostavile najdublji trag još od djetinjstva.
— One su aktualne za sve uzraste, nose univerzalne poruke i na suptilan način nas poučavaju i prenose nam iskustva desetina prethodnih genera­cija. Svima koji nisu upoznati s boga­tom baštinom naših bajki i priča prepo­ručila bih da ih počnu čitati. Za mene je uvijek pravo vrijeme za bajku i rado ih i danas čitam – govori nam Lucianović.
Osim bajki, nedavno ju je oduševila i duboko dirnula zbirka poezije Alde Merini ‘Zaljubljena duša’ u prijevodu Iva Kara – Pešića. No ipak, najvažnija poruka koju je naučila iz knjiga je da nastavi čitati jer smatra kako život u petoj brzini polako pretvara čitanje knjiga u izumirući oblik provođenja slobodnog vremena te ističe nekoliko knjiga koje su vrijedne čitanja. — Predlažem tri knjige koje, svaka na svoj način, daju uvid u bogatu kul­turno-povijesnu tradiciju našeg Grada i osobno im se rado vraćam: autobiogra­fiju Vlaha Bukovca ‘Moj život’, ‘Dubro­vačke slike i prilike’ Josipa Berse i ‘Dubrovačku trilogiju’ Iva Vojnovića.

c kobescak07‘Na čitanje me je ‘navukao’ Kundera’
Kada uhvati malo vremena, pred kraj dana, trener VK Jug Adriatic osigura­nje, Vjekoslav Kobešćak rado čita knjige, ne samo kako bi ga opustile, nego i nečemu naučile, a posebno voli knjige koje na njega ostavljaju snažni dojam, ideju ili zaključak.
— Rekao bih da su knjige korektori u našoj povijesti i da nas pokušavaju izvući na pravi put usprkos svim našim greškama. Samo ih mi ponekad krivo shvatimo – govori Kobešćak.
Njegov su odabir trenutno izabrani tekstovi Slavka Goldesteina Proslovi za bolju zemlju te autobiografija Lemmy Kilmistera White line fever.
— Do 18. godine čitao sam malo te me je jedna knjiga Milana Kundere ‘navu­kla’ da počnem redovito čitati knjige jer je imala odgovore na moja emocionalna pitanja. Taj pisac ima posebno mjesto kod mene – izjašnjava se Kobešćak.
U zadnje vrijeme, trenera Kobešćaka oduševila su tri naslova istog autora Yuval Noah Hararija, a to su ‘Sapiens, kratka povijest čovječanstva’, ‘Homo Deus; kratka povijest sutrašnjice’ i ‘21 lekcija za 21. stoljeće’. Čitateljima DuLi­sta poručio je da barem jednom mje­sečno nađu vremena i svrate do knjiž­nice ili knjižare ili upotrijebe Internet te sami odaberu neku knjigu iz svoje zone interesa i da svakako čitaju kada god mogu jer će ih to opustiti, koncentrirati, educirati, a i ako je ne otvore, barem će izgledati mudrije, našalio se Kobešćak.

c ana bakija konsuo 4Najdraži povijesni romani
Dermatovenerologinja i profesorica na Studiju Sestrinstva Sveučilišta u Dubrovniku doc. dr. sc. Ana Bakija- Konsuo na svom noćnom ormariću uvijek ima nekoliko knjiga koje naiz­mjenično čita, ovisno o raspoloženju. Trenutno su to ‘Herkul’ Miljenka Jer­govića, ‘Učenik’ Paula Bourgheta i ‘U zemlji klaunova’ Igora Rudana. Iako čita različite književne vrste, ipak su joj najdraži povijesni romani, a izdvaja ‘Mi djeca Solferina’ Maroja Mihovilo­vića, roman temeljen na autorovoj obiteljskoj priči. Osim nabrojanih, doktorica ističe i tri najdraža djela.
— ’Otok’ Victorije Hislop, knjiga je na koju sam naišla pišući doktorat kojem je jedna od tema bila lepra, zarazna bolest koja je stoljećima harala Euro­pom. Hislop se bavi ovom bolešću iz konteksta pojedinca oboljelog od ove bolesti, njegovim obiteljima i sudbi­nama – pojasnila je.
Ostale dvije su ‘Mali princ’, Anto­ine de Saint-Exuperyja, bajka kojoj se uvijek iznova vraća zbog dojmljivog stila pisanja, jednostavnosti teme s mnoštvom aktualnih poruka te ‘Sto­ner’, Johna Williamsa, priča o životu običnog čovjeka sa svim njegovim usponima i padovima, ljubavima i razočarenjima. Knjiga koja ju je odu­ševila u zadnje vrijeme je ‘Poštovani kukci i druge jezive priče’, Maše Kola­nović, mlade hrvatske književnice, dubrovačkih korijena, docentice na Odjelu za kroatistiku Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.
— Usprkos pomalo ‘jezivom’ naslovu knjige, njene priče su pitke, ali snažno diraju čitatelja – zaključuje Bakija-Konsuo.

Banner 300x250 DU 1

‘Uzeti knjigu u ruke odmor za dušu i tijelo’
— Ako nešto želiš, samo budi uporan i radi, želja će ti se sigurno ostvariti – poruka je koju doktorica pamti iz djela Galeb Jonathan Livingston Richarda Bacha. Od svih nabrojanih djela, iza­brala je nekoliko naslova za čitanje u ovim zimskim danima. Od ‘Dana zaborava’ do tetralogije ‘Genijalna pri­jateljica’, ‘Priča o novom prezimenu’, ‘Priča o onima koji bježe i onima koji ostaju’, ‘Priča o izgubljenoj djevojčici’ Elene Ferrante.
— Nije mi se davno dogodilo da sam jedva čekala završiti svakodnevne aktivnosti i vratiti se ovoj priči, priči o prijateljstvu, ali i obitelji, ljuba­vima, poslu. Knjiga koju jednostavno ne možete ispustiti iz ruku. Objašnja­vajući svoju odluku da piše pod pse­udonimom, Elena Ferrante je obja­snila rečenicom kako jednom kad se napiše tekst i kad on nađe put do čita­telja, autor nije više potreban što me je oduševilo – rekla je Bakija-Konsuo.
Dva kraća romana bosansko-her­cegovačke autorice, o prijateljstvu, ljubavi, ali i borbi protiv opake bole­sti, svima, pa i najbližima usprkos, ‘Huzur’ i ‘Bukača’ Martine Mlinarević, također je preporuka doktorice.
— Uzeti knjigu u ruke odmor je i za dušu i tijelo. Ništa mi ne može zamije­niti osjećaj listanja stranica, a ne znam je li mi draži miris nove, tek izašle iz tiska ili pak stare knjige tankih, izliza­nih stranica – dodaje Bakija-Konsuo.

Piše: Mia Josipović

Objavljeno u tiskanom izdanju DuLista, 29. siječnja 2020.

 

Pročitajte još

GOOD FOOD FESTIVAL Sudjeluje više od 50 restorana – pogledajte koja!

Dulist.hr

ODGOĐENO Današnji razgovor s Mihovilom Španjom u CDMOD-u neće se održati

Dulist.hr

Što donosi novi kino program? Pogledajte!

Dulist