Kakva nam je bila ova zima (a bila je među najtoplijima), takvi će nam biti i mjeseci koji dolaze, prognozira meteorolog DHMZ-a Zoran Vakula.
“Dugoročne prognoze, za više mjeseci unaprijed, premda ne pouzdane kao one za mjesec dana, te posebice za desetak dana unaprijed, upućuju na nastavak iznadprosječne topline u sljedećih šest mjeseci, pri čemu je vjerojatnost ostvarivanja pozitivnih odstupanja od prosječne temperature u većini mjeseci veća od 70%”, prognozirao je Vakula za HRT.
Navodi da kompjutorski izračuni rijetko kada daju ekstremne vrijednosti, ali iz verifikacija dosadašnjih rezultata može se zaključiti kako je velika vjerojatnost da neki od sljedećih šest mjeseci barem ponegdje u Hrvatskoj ponovno bude i ekstremno topao, ponajprije lipanj i kolovoz.
“To upućuje i na prognozu iznadprosječnosti i cijelih sezona, i proljeća i ljeta, ne samo u Hrvatskoj, nego i široj okolici. Naravno, ne smije se zaboraviti kako je riječ o dugoročnim prognozama, koje su još daleko od savršenstva. Uostalom, u ovogodišnjem siječnju nisu opravdale očekivanja, ali u većini slučajeva su za naš dio Europe prilično dobre i vrijedne daljnjeg praćenja i analize, posebice prognoze temperature, dok su prognoze oborina manje pouzdane”, navodi Vakula.
Veljača je oborila rekorde
Što se tiče veljače za nama, ona je bila rekordna po oborinama u nekim mjestima. Osim rekorda u ukupnoj mjesečnoj količini oborine, od ove su godine i novi rekordi izmjereni u najvećoj dnevnoj (od 7 do 7 sati) količini oborine u veljači, i to u Križevcima, Puntijarki, Griču, Maksimiru, Plesu, Karlovcu, Gospiću i Šibeniku.
Također, nikada u poznatoj povijesti mjerenja srednja temperatura zraka u veljači nije bila tako visoka kao ove godine u Poreču, Pazinu, Rabu, Zadru, Šibeniku, Splitu, Hvaru, Komiži, Makarskoj, Dubrovniku, a vrlo blizu rekorda bilo je u Rijeci, Gospiću i Kninu.
Net.hr