Nakon iznimno uspješnih centralnih godišnjih projekata posvećenih Ruđeru Boškoviću, te dubrovačkom nebeskom zaštitniku Svetom Vlahu, središnji projekt Dubrovačkih muzeja u 2013. godini posvećen je 'ocu domovine' Stjepanu Gradiću.
Time se obilježava 400. obljetnica njegova rođenja. Stjepan Gradić (Dubrovnik, 6.3.1613. – Rim, 2.5. 1683.) jedan je od najvećih velikana kojeg je iznjedrio grad Dubrovnik. Dok su, naime, drugi poznati Dubrovčani uglavnom bili samo književnici, povjesničari, fizičari, matematičari, političari, diplomati itd., a samo rijetki od njih su bili polivalentni, Gradić je istodobno bio sve to skupa, čak i više od toga: ukratko, pravi homo universalis, i to ne na lokalnoj, nego na zavidnoj međunarodnoj razini.
Gradić se školovao u Dubrovniku, Rimu, Fermu i Bologni, stekavši zavidnu izobrazbu iz filozofije, teologije, obaju prava, matematike i poznavanja klasičnih i modernih jezika. Bio je član više dikasterija (ministarstava) Svete Stolice, glavni upravitelj prestižne Vatikanske knjižnice (kao treći stranac koji je obavljao tu službu), stručnjak za međunarodne odnose, pobornik europskog jedinstva unatoč svim razlikama među pojedinim državama, i nadasve znanstvenik. Uspješno se bavio teologijom, filozofijom, pravom, poviješću, matematikom, fizikom, meteorologijom i drugim znanstvenim disciplinama. Eksperimentirao je i bavio se praktičnom primjenom teorijskih spoznaja u optici, brodarstvu, nautici i hidromehanici, održavajući veze sa znanstvenicima iz gotovo cijele Europe. Iza sebe je ostavio oko stotinu knjiga, znanstvenih rasprava, članaka i drugih djela.
No ono što na osobit način obilježava Gradića kao čovjeka, njegovo je zadivljujuće domoljublje, koje je posebice došlo do izražaja nakon velikog potresa koji je 1667. gotovo sa zemljom sravnio njegov rodni grad. Nakon prvih vijesti o katastrofi, život mu je do posljednjeg daha bio protkan nesebičnim radom na pružanju svih mogućih oblika pomoći unesrećenoj domovini – u novcu, hrani, zbrinjavanju beskućnika, građevinskom materijalu, u obrtnicima svih vrsta i arhitektima – kako bi se grad što prije podigao iz ruševina i obranio od vanjskih neprijatelja. Inzistirao je na tome da se najprije podignu obiteljske kuće za stanovanje, a potom Knežev dvor kao upravno središte grada i katedrala kao njegov vjerski i civilizacijski simbol, za što je iz inozemstva pribavio vrsne arhitekte i znatna novčana sredstva. Zahvaljujući tim naporima, grad se poput legendarne ptice feniksa malo-pomalo podizao iz svojih ruševina poprimajući današnji oblik, kojemu se svi dive. Zbog svega toga Gradića su njegovi suvremenici podarili najčasnijim naslovom kojim može biti nazvan građanin jednoga grada ili zemlje: »ocem domovine« i »obnoviteljem našega Grada i slobode«.
Sve su to više nego valjani razlozi da se njegov lik i djelo nikada ne zaborave i zbog toga su Dubrovački muzeji iznimno ponosni što su ovogodišnju središnju izložbu posvetili baš njemu.
Izložba koja će biti otvorena u utorak, 9.srpnja, u 20 sati u Kneževu dvoru na jedinstven način prezentira njegov život i djelo.
Voditeljica cjelokupnog projekta je gđa Pavica Vilać, ravnateljica Dubrovačkih muzeja, dok su kustosice izložbe dr.sc.Vedrana Gjukić-Bender i Marina Filipović iz Kulturno-povijesnog muzeja, a likovni postavljač gospodin Marin Gozze.
U realizaciji jedinstvenog kataloga koji prati izložbu angažirani su brojni vanjski suradnici, vrsni znanstvenici, među kojima je potrebno posebno istaknuti doprinos akademika Stjepana Krasića, koji je bez sumnje jedan od najboljih poznavatelja života i djela Stjepana Gradića. Uz njega su autori tematskih poglavlja akademik Nenad Vekarić, dr.sc. Vinicije Lupis, dr. sc. Katarina-Horvat Levaj, dr.sc. Gorana Stepanić, dr.sc. Mijo Korade, te djelatnici Dubrovačkih muzeja dr.sc. Vedrana Gjukić-Bender i mr.sc. Tonko Marunčić.
Dubrovački muzeji su već u prethodnim mjesecima organizirali niz edukativnih radionica namijenjenih djeci osnovnoškolskog i srednjoškolskog uzrasta kako bi se pobliže upoznali sa životnim putem i stvaralaštvom ovog velikog Dubrovčanina.
Izložba je realizirana pod visokim pokroviteljstvom predsjednika Hrvatskog sabora, gospodina Josipa Leka, te uz pokroviteljstvo Grada Dubrovnika i potporu Ministarstva kulture Republike Hrvatske. Sponzori izložbe su Dubrovačko-neretvanska županija, Dubrovačka biskupija, Zračna luka Dubrovnik i Turistička zajednica grada Dubrovnika, dok su medijski pokrovitelji Dubrovački vjesnik, The Dubrovnik Times, Soundset Ragusa, Dulist, DubrovnikNet, HRT − Radio Dubrovnik i Dubrovačka televizija.