Novo notno izdanje ‘U sej vrijeme godišta – božićne pjesme i kolende’ autora Krešimira Magdića predstavljeno je ovog ponedjeljka navečer u Lazaretima. Riječ je o jedinstvenoj notnoj zbirci koja sadrži 58 tradicijskih pjesama i instrumentalnih skladbi, uglavnom iz južne i srednje Dalmacije, obrađenih za klape, zborove, ansamble za ranu glazbu i simfonijske orkestre, a kojom je zauvijek budućim naraštajima ostavljen pisani trag o božićnim pjesmama i kolendama našega kraja.
Recenzent ovog izdanja, dr. sc. Jakša Primorac istaknuo je kako je ‘polustoljetna zanesenog gospara Krešimira misterijem Božića zbilja fascinirajuća’. Podsjetio je kako je Magdić počeo kolendavati na Konalu još kao dječak, a svoju je prvu obradu Dubrovačke kolende načinio još 1970. te snimio i spot s klapom Maestral za ondašnji novogodišnji program Televizije Zagreb.
-Nadahnut tim našim božićnim običajima krenuo je u šire istraživanje prelistavajući u starim arhivima i knjižnicama prašnjave notne zapise. Istodobno je počeo i s terenskim melografiranjem pjevača iz raznih dalmatinskih mjesta. Dva ključna izvora, koja je ubrzo otkrio, zapisi su dominikanca Antonina Zaninovića iz 1930., a potom i Kuhača iz 1860. -ih. Oni su ga potaknuli da počne obrađivati razne kolende i božićne pjesme iz srednje i južne Dalmacije i šire, a osobito one koje su ga melodijom podsjećale na srednji vijek, renesansu i barok. Maestro bi, pošto je napisao note, uvijek nastojao praizvesti pjesme s klapama i ansamblima koje je vodio. Gospar Krešo je od 1974. do 2011. izdao čak 11 nosača zvuka – rekao je Primorac dodavši kako je Magdić u novoj knjizi notnih zapisa obradio i pet pjesama koje nisu iz Dalmacije i to na renesansni način.
-Dvije su od tih pjesama iz Istre, jedna iz Slovenije, Zagreba i daleke Moravske. Te su obrade fantastične, a dvije pjesme s Blata na Korčuli rijetko će tko u Hrvatskoj i moći izvesti. One imaju temelj u gregorijanskom koralu, a Krešo ih je obradio u kasno srednjovjekovnom stilu višeglasja pa je jedna napisana u kvintama, druga u oktavama. Pjevanje u kvintama će teško danas netko postići i to je gospar Krešo jedini napravio uopće u Hrvatskoj. Inače, jedini je napravio fantastične obrade tradicijskih pjesama iz 19. i 20. stoljeća na renesansni način – istaknuo je recenzent Primorac.
Autor ovog notnog zapisa Krešimir Magdić prisjetio se kako je još kao vrlo mlad bio angažiran u crkvi Domino gdje je pjevao i svirao u VIS Veritas.
-U to je vrijeme bila popularna zabavna glazba na misama mladih pa sam pod vodstvom Viktora Lenerta tamo pjevao zahvaljujući dobroti jednog divnog dominikanca padre Iva Martinića koji je okupljao mlade iz cijelog Dubrovnika. Mnogi su se ateisti kod njega krstili i obraćali dotaknuti vjerom koju su upoznali u tom samostanu. U to sam vrijeme imao priliku upoznati priore koji su mi otvorili vrata samostanske knjižnice pa sam istraživao sv. Cecilije, publikacije koje su objavljivale hrvatsku glazbenu baštinu posebno sakralnog karaktera. Tu sam se susreo sa zapisima Antonina Zaninovića koji je bio tada u crkvi u poznoj dobi i nije izlazio. Bili smo 4,5 godina u istom samostanu, zajednički disali, a ja sam gutao njegove radove i prerađivao ih za klapu Maestral i tada smo snimili prvi nosač zvuka na jednoj kazeti koju je kasnije objavila Kršćanska sadašnjost – rekao je Magdić podsjetivši kako je 1972. trebala biti velika Festa svetog Vlaha, sa svjetovnom i duhovnom komponentom Feste.
-Kako je tada ugašeno Hrvatsko proljeće svi su izvođači za Festu otkazali pa su savjetovali i nama da otkažemo. Međutim, nitko u klapi Maestral nije želio odustati od koncerta koji smo pripremali za sv. Vlaha. Tada smo pokazali da klapa može biti koncertni medij i da može na podij iznijeti hrvatsku glazbenu baštinu. Nas je tada pratio apostolski nuncij kardinal Šeper i izrazio se pohvalno o nama. Njegov klerik iz pratnje, porijeklom Trogiranin, učinio je prvu božićnu pjesmu koju sam ja prikupio, a to je trogirska pjesma ‘Rodio se Isus’. Puno je jednostavnija, ali mislim da predstavlja iskreno sjećanje tog klerika na njegovu mladost – istaknuo je Magdić te dodao kako je nakon toga dodatno nastavio istraživati radove Kuhača i Berse te ih objavljivati na nosačima zvuka, najprije u ansamblu Linđo gdje je izdao prvu pjesmu s pločama. Nakon toga je uslijedio Lado te dodatni rad na klapskim kolendama ta koje je dobio i nagradu Orlando na 42. Dubrovačkim ljetnim igrama.
Izdavač ovog notnog zapisa je Folklorni ansambl Linđo, a u sklopu glazbenog dijela predstavljanja nastupili su klapa FA Linđo s kolendom iz Zatona (Ralilulela), Klapa Amfora s ‘Kolendom iz Žminja’ Bog se rodi va Betleme’, Klapa Skontradura s kolendom Moravskih Hrvata iz 1583. – Ta zvezda je izišla, Klapa Oštro s Kolendom iz Česvinice – Ivan vodu zakrstio, Klapa Subrenum s pjesmom Tri kralja jahahu, a na samom kraju ove glazbene večeri uz Tamburaški orkestar crkve Domino, svi izvođači su na kraju pjevali ‘U sve vrijeme godišta’, a publika se pridružila.
Također, ravnatelj Folklornog ansambla Linđo Vlaho Kljunak najavio je kako će nastaviti suradnju s Krešimirom Magdićem i kroz uskršnje napjeve Dubrovačke biskupije.