Navodi da bi iza prijetnji dubrovačkom gradonačelniku Matu Frankoviću mogli stajati pripadnici kavačkog i škaljarskog klana ponovno su u fokus hrvatske javnosti doveli dvije kriminalne organizacije čiji sukob već više od desetljeća predstavlja jedan od najkrvavijih obračuna u europskom podzemlju.
Prema informacijama koje je objavio tjednik Nacional, a prenijeli dubrovački i drugi hrvatski mediji, Frankoviću su navodno upućivane prijeteće poruke povezane s izmjenama Generalnog urbanističkog plana Dubrovnika. Mediji su objavili i da se dubrovački gradonačelnik ponovno nalazi pod cjelodnevnom policijskom zaštitom. Nadležne institucije nisu javno potvrdile tko stoji iza prijetnji.
Priče iz crne kronike susjedstva
Veliki dio javnosti daje dubrovačkom gradonačelniku podršku i izražava zabrinutost zbog objavljenih informacija, dok se mogu pročitati i komentari: “oni ne šalju prijeteće poruke, oni djeluju”. Pod ‘oni’ se podrazumijeva – pripadnici ovih dvaju crnogorskih klanova.
Za dio hrvatske javnosti nazivi kavački i škaljarski klan možda zvuče kao još jedna priča iz crne kronike susjednih država. Međutim, riječ je o dvjema suprotstavljenim kriminalnim organizacijama čiji je sukob tijekom proteklog desetljeća prerastao granice Crne Gore i Srbije te postao jedan od najkrvavijih obračuna u europskom podzemlju.
Odakle dolaze njihova imena?
Obje skupine potječu iz Kotora, crnogorskog grada koji je široj javnosti poznat kao turističko središte na obali Jadrana.
Kavački klan dobio je naziv prema kotorskom naselju Kavač, dok je škaljarski klan nazvan prema naselju Škaljari. Ne radi se, međutim, samo o lokalnim skupinama ograničenima na ta dva mjesta.
Policijske istrage i medijski izvještaji povezuju njihove mreže suradnika u Crnoj Gori, Srbiji i drugim državama Balkana, ali i u Grčkoj, Turskoj, Austriji, Njemačkoj, Španjolskoj, Nizozemskoj i zemljama Južne Amerike.
Njihovo djelovanje povezuje se prije svega s organizacijom transporta velikih količina kokaina iz Južne Amerike prema europskim lukama i tržištima.
Nekada su bili jedna skupina
Prije izbijanja sukoba ljudi koji će poslije postati pripadnici suparničkih klanova djelovali su unutar iste kotorske kriminalne organizacije.
Do podjele je, prema najčešće navođenoj verziji događaja, došlo 2014. godine, nakon nestanka približno 200 kilograma kokaina iz jednog stana u španjolskoj Valenciji.
Pošiljka je vrijedila milijune eura. Nakon njezina nestanka počele su međusobne optužbe, sumnje i sukobi oko odgovornosti, novca i kontrole nad kriminalnim poslovima.
Dotad jedinstvena skupina podijelila se na dvije frakcije. Jedna je postala poznata kao kavački, a druga kao škaljarski klan.
Spor zbog droge ubrzo se pretvorio u otvoreni rat.
Kako je počeo rat klanova?
Prvom žrtvom tog sukoba smatra se Goran Radoman, ubijen u veljači 2015. godine u garaži stambene zgrade u Beogradu.
Nakon njegova ubojstva uslijedio je niz likvidacija, pokušaja ubojstava i nestanaka ljudi povezanih s jednom ili drugom stranom.
Napadi nisu ostali ograničeni na Crnu Goru. Ubojstva su se događala u Srbiji, Grčkoj, Austriji, Turskoj, Njemačkoj, Španjolskoj i drugim europskim državama.
Članovi i suradnici klanova ubijani su ispred svojih kuća, u automobilima, restoranima, garažama, hotelima i na ulicama. U pojedinim slučajevima napadači su mete pratili mjesecima prije nego što su izvršili likvidaciju.
Koliko je ljudi ubijeno?
Točan broj žrtava nije moguće potpuno pouzdano utvrditi jer ne postoji jedinstvena javna evidencija svih ubojstava koja se povezuju s ratom klanova.
Crnogorski i srpski mediji tijekom godina objavljivali su različite procjene. Ovisno o razdoblju i kriterijima, govorilo se o više od 50, više od 60, a posljednjih godina i o najmanje 70 ubijenih.
Zbog toga se u javnosti najčešće navodi da je sukob kavačkog i škaljarskog klana odnio najmanje 70 života.
Među ubijenima nisu bili samo navodni članovi kriminalnih skupina. Stradali su i njihovi prijatelji, članovi obitelji, suradnici, odvjetnici, tjelohranitelji, ali i ljudi za koje nikada nije dokazana bilo kakva povezanost s organiziranim kriminalom.
Bilo je i slučajnih žrtava koje su se zatekle na mjestu pucnjave ili eksplozije.
Broj žrtava mogao bi zato biti i veći, posebno kada bi se uključili nestali, ranjeni i slučajevi čija pozadina nikada nije potpuno razjašnjena.
Kako djeluju?
Kavački i škaljarski klan ne funkcioniraju kao obične ulične bande. Radi se o organiziranim kriminalnim mrežama u kojima postoje osobe zadužene za nabavu i prijevoz droge, pranje novca, nabavu oružja, krivotvorenje dokumenata, praćenje meta, unajmljivanje stanova i vozila te organizaciju bijega nakon počinjenja kaznenog djela.
U njihovim operacijama koriste se lažne putovnice, ukradeni automobili, motocikli, šifrirani telefoni i kriptirane aplikacije.
Osobe koje naručuju ubojstva, oni koji prate žrtvu i neposredni izvršitelji često se uopće ne poznaju. Pojedini zadaci dijele se između različitih kriminalnih skupina u više država.
Takav način rada otežava policijske istrage i dokazivanje tko je izdao naredbu za pojedino ubojstvo.
Kokain kao izvor moći
Iako je rat počeo sukobom oko jedne pošiljke, njegova pozadina mnogo je šira. Ključ moći obiju organizacija leži u krijumčarenju kokaina iz Južne Amerike prema europskim lukama i tržištima.
Crnogorska procjena opasnosti od teškog i organiziranog kriminala svrstala je kavački i škaljarski klan među najopasnije visokorizične kriminalne skupine povezane s Crnom Gorom, ali s djelovanjem na međunarodnoj razini. Njihova struktura nije ograničena na Kotor ili Crnu Goru: oslanjaju se na suradnike, pomorce, posrednike, financijere, izvršitelje i kriminalne skupine u Srbiji, Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini, Sloveniji, Albaniji, Grčkoj, Turskoj, Španjolskoj i državama zapadne Europe.
Analiza Globalne inicijative protiv transnacionalnog organiziranog kriminala, koju su prenijele Vijesti, procjenjivala je da škaljarski klan ima približno 105, a kavački oko 140 članova. Te brojke ne predstavljaju popis formalnog članstva, nego procjenu šire mreže ljudi uključenih u kriminalne aktivnosti i logistiku.
Prihodi od kokaina omogućili su klanovima nabavu oružja, krivotvorenih dokumenata i komunikacijske opreme, plaćanje izvršitelja te ulaganje novca u legalne poslove i nekretnine. Upravo spajanje narkotika, velikog kapitala i međunarodne logistike omogućilo je da lokalni kotorski sukob preraste u transnacionalni kriminalni rat.
Najpoznatija ubojstva
Jedan od najpoznatijih napada dogodio se u siječnju 2020. godine u restoranu u Ateni.
Igor Dedović i Stevan Stamatović, koje su policija i mediji povezivali s vrhom škaljarskog klana, ubijeni su pred članovima svojih obitelji. Napadači su ušli u restoran i otvorili vatru, nakon čega su pobjegli.
Nekoliko mjeseci poslije Alan Kožar i Damir Hadžić ubijeni su ispred vile na grčkom otoku Krfu.
U rujnu 2022. godine u Istanbulu je ubijen Jovan Vukotić, kojega su policije više država označavale kao jednog od vodećih ljudi škaljarskog klana. Napadači na motociklu pucali su na automobil u kojem se nalazio s obitelji.
Ta su ubojstva pokazala da klanovi mogu organizirati složene napade i daleko izvan Crne Gore i Srbije.
Tko su njihovi vođe?
Kao jedna od ključnih osoba škaljarskog klana godinama je označavan Jovan Vukotić, koji je ubijen u Istanbulu.
Njegov brat Igor Vukotić također se u policijskim i medijskim izvještajima povezivao s vodećom ulogom unutar škaljarske skupine.
Kao vodeća osoba kavačkog klana najčešće se spominje Radoje Zvicer. Njegovo ime pojavljuje se u brojnim regionalnim policijskim istragama i sudskim postupcima, uz obveznu napomenu da kaznena odgovornost može biti utvrđena isključivo pravomoćnom sudskom presudom.
Zvicer je u svibnju 2020. godine teško ranjen u Kijevu, kada su napadači na njega ispalili više hitaca u blizini zgrade u kojoj je živio. Preživio je napad.
Imena pojedinih navodnih vođa poznata su javnosti, ali struktura klanova nije potpuno vidljiva. Uhićenje ili smrt jedne istaknute osobe ne znači nužno i prestanak djelovanja cijele mreže.
Kakva je uloga Srbije?
Iako su klanovi nastali u Crnoj Gori, Srbija je postala jedno od glavnih područja njihova djelovanja i međusobnih obračuna.
U Beogradu i drugim gradovima godinama su djelovale kriminalne skupine koje su se povezivale s jednom ili drugom stranom.
Srpska policija i tužiteljstvo vodili su brojne postupke protiv osoba osumnjičenih za ubojstva, otmice, trgovinu drogom i druga kaznena djela povezana s ratom klanova.
Posebnu pozornost izazvale su veze između pojedinih crnogorskih klanova i kriminalnih skupina iz Srbije, uključujući skupinu Veljka Belivuka i Marka Miljkovića, koju su srpske vlasti povezivale s kavačkim klanom.
Protiv njih se vode sudski postupci zbog više teških kaznenih djela, a njihova odgovornost mora se promatrati u skladu s presumpcijom nevinosti do donošenja pravomoćnih presuda.
Veze s policijom i institucijama
Posebno zabrinjavajući dio djelovanja ovih organizacija odnosi se na sumnje da su pojedini pripadnici policije, sigurnosnih službi i drugih institucija radili u interesu kriminalnih skupina.
Objavljene poruke iz kriptirane aplikacije Sky ECC, zajedno s policijskim i tužiteljskim istragama, otvorile su pitanja o curenju povjerljivih podataka, zaštiti pojedinih kriminalaca, uklanjanju dokaza i sudjelovanju službenih osoba u organiziranju napada. U Crnoj Gori je zbog takvih sumnji pokrenuto više postupaka protiv policijskih dužnosnika i drugih osoba povezanih s državnim sustavom.
Takve veze klanovima omogućuju pristup informacijama o istragama, kretanju protivnika, graničnim kontrolama i policijskim akcijama. Istodobno stvaraju atmosferu u kojoj se svjedoci, istražitelji, novinari i lokalni dužnosnici mogu osjećati nezaštićeno čak i kada se obrate institucijama.
Zašto se njihovo ime pojavljuje i u Hrvatskoj?
Hrvatska je zbog svojega geografskog položaja važna kao prometni i pomorski pravac između Balkana, srednje Europe i Sredozemlja.
Pripadnici i suradnici regionalnih kriminalnih skupina mogu Hrvatsku koristiti kao tranzitno područje, mjesto skrivanja, prostor za ulaganje novca ili kao dio međunarodne logistike.
Hrvatska policija tijekom godina uhićivala je osobe koje su druge države tražile zbog sumnji u povezanost s organiziranim kriminalom.
To, međutim, ne znači da je svaka prijetnja u kojoj se spominju kavački ili škaljarski klan doista povezana s njihovim članovima.
Njihova reputacija toliko je snažna da se njihovo ime može koristiti i za zastrašivanje, prikrivanje drugih interesa ili stvaranje dojma da iza neke prijetnje stoji velika međunarodna organizacija.
Upravo je zato u slučaju navodnih prijetnji Matu Frankoviću ključno utvrditi tko je poruke slao, odakle su poslane, postoji li stvarna veza s kriminalnim skupinama i koji bi bio mogući motiv.
Jesu li klanovi i danas aktivni?
Ubojstvo pojedinih vođa, uhićenja članova i međunarodne policijske akcije znatno su oslabili određene dijelove njihovih mreža.
Ipak, sukob nije službeno završen, niti postoje pouzdani pokazatelji da su obje organizacije prestale djelovati.
Kriminalne skupine mogu se nakon smrti ili uhićenja vođa podijeliti na manje frakcije, promijeniti saveznike ili nastaviti raditi pod drugim imenima.
Trgovina kokainom i dalje donosi ogroman novac, zbog čega postoji interes za očuvanje krijumčarskih pravaca i kontakata.
Zato sigurnosne službe kavački i škaljarski klan ne promatraju samo kao dio prošlosti, nego kao mreže čiji su pripadnici i suradnici i dalje sposobni organizirati ozbiljna kaznena djela.
