Ako volimo ovu zemlju, onda je moramo znati i zaštititi – poručuju iz Srđ je Grad, reagirajući na slučaj desetaka tisuća tona otpada pronađenog na području Like. U priopćenju pod naslovom „37 tisuća tona domoljublja“ upozoravaju kako problem ne treba promatrati samo kao lokalnu aferu, već kao posljedicu dugogodišnjeg načina upravljanja otpadom u Hrvatskoj.
– Trideset sedam tisuća tona. Otprilike dvije tisuće kamiona nosivosti 20 tona. Teški metali, otpadna ulja i druge toksične tvari – navode iz Srđ je Grad, ističući kako posebno zabrinjava mogućnost onečišćenja vode.
Iz ove dubrovačke političke platforme podsjećaju kako su građani, udruge i aktivisti godinama upozoravali na probleme, no da se njihove kritike često pokušavalo diskreditirati političkim etiketama.
– Barem dok otrov ne dođe do vode. A sada je došao i do vode – poručuju.
„Domoljublje bi trebalo počinjati brigom za vlastitu zemlju“
Srđ je Grad pritom pitanje otpada povezuje s načinom na koji se u Hrvatskoj govori o domoljublju.
– Domoljublje bi, barem mi tako mislimo, trebalo počinjati brigom za vlastitu zemlju. Doslovno za zemlju. Za vodu koju ljudi piju, tlo na kojem proizvode hranu i zrak koji udišu. Ako to nije domoljublje, teško nam je razumjeti što jest – navode.
U priopćenju kritiziraju praksu prema kojoj se domoljublje, kako ističu, često svodi na simbole, zastave, koncerte i ruku na srcu, dok se istodobno zanemaruju problemi poput iseljavanja, gospodarskog propadanja pojedinih krajeva i zaštite okoliša.
– Političku odgovornost za sustav koji je desetljećima upravljao tom ‘utvrdom’ teško je prebaciti na nekoga drugoga – navode, govoreći o Lici.
Dodaju kako su posljedice dugogodišnjeg iseljavanja i gospodarskog propadanja Like vidljive, a sada se, upozoravaju, otkrivaju i velike količine otpada zakopane u zemlji.
„Za 37.000 tona pronaći će se rješenje“
U Srđ je Grad smatraju kako bi nakon otkrivanja problema trebalo uslijediti utvrđivanje odgovornosti i ozbiljna reakcija institucija.
Istodobno, ironično se osvrću na informacije da je Hrvatska slala upite na 52 adrese diljem svijeta kako bi pronašla rješenje za dio otpada.
– To je već ozbiljan sustav gospodarenja otpadom. Pošalješ mail. Pa čekaš odgovor – navode.
Pitaju se zašto se Hrvatska ne bi više posvetila izgradnji modernih centara za gospodarenje otpadom, sortirnica, reciklažnih dvorišta, edukaciji građana i stvarnom sustavu odvajanja otpada.
„Što je s našim otpadom?“
Iz Srđ je Grad upozoravaju da problem Like nije udaljen od Dubrovnika koliko se na prvi pogled čini.
– Ne treba se pritom praviti da je Lika neki udaljeni problem koji s nama u Dubrovniku nema nikakve veze. Vrijedi se zapitati kamo zapravo odlazi naš otpad – ističu.
Kao primjer navode način na koji se otpad iz Dubrovačko-neretvanske županije prevozi izvan područja županije, umjesto da se, kako smatraju, razvije cjelovit sustav gospodarenja otpadom.
Posebno se osvrću na otpad s otoka.
– Posebno je fascinantna sudbina jedne obične vrećice smeća s Lastova ili Korčule. To je već epsko putovanje – navode, opisujući put od otoka preko trajekta, Pelješca i Pelješkog mosta pa dalje prema odlagalištu.
– Četiristo i više kilometara za paket smeća. Ako to nije održivi razvoj, ne znam što jest. Bitno je samo da je smeće otišlo iz našeg dvorišta. Kamo? Ne pitaj – poručuju.
„Problem Gospića nije samo problem Gospića“
Zaključno, Srđ je Grad tvrdi kako je slučaj 37.000 tona otpada simptom šireg problema.
– To je problem države koja desetljećima nije uspjela izgraditi normalan sustav gospodarenja otpadom, ali je zato izgradila savršen sustav prebacivanja otpada iz jednog kraja Hrvatske u drugi – navode.
Iz platforme smatraju posebno zabrinjavajućim to što su građani, udruge i aktivisti godinama upozoravali na probleme.
– Umjesto izvanrednog stanja, umjesto trenutnog utvrđivanja odgovornosti i mobilizacije svih raspoloživih resursa da se zaštite voda, zemlja i ljudi, mi plješćemo istim ljudima dok sjede u svečanim ložama – zaključuju.
Priopćenje završavaju porukom koja sažima njihovu kritiku:
– Jer Lika je njihova utvrda. Samo što su je, braneći je desetljećima od svih mogućih neprijatelja, nekako uspjeli iseliti i zaboravili obraniti od otrova – poručuju iz Srđ je Grad.
