Sveti Vlaho u suvremenoj umjetnosti naziv je izložbe koja je u ponedjeljak navečer otvorena u predvorju Kazališta Marina Držića i u Galeriji Sebastian.
Na poziv za sudjelovanje na izložbi prijavljeno je ukupno 78 radova. Komisija u sastavu povjesničar umjetnosti dr. sc. Antun Karaman, akademski slikar Josip Škerlj i povjesničar umjetnosti Marin Ivanović odabrala je 46 radova koji su izloženi na ovoj izložbi.
Lik sveca zaštitnika, detalji s Feste svetoga Vlaha, te Crkve svetoga Vlaha glavni su motivi koji dominiraju izloženim radovima.
– Motiv svečevog lika jedan je od najčešćih sakralnih prikaza u vizualnoj kulturi Dubrovnika uopće jer je osim religijske imao i državnu ulogu pa ga nalazimo na novcu onodobne Dubrovačke Republike, na zastavi i drugim državnim insignijama, na oltarnim palama i velikim slikarskim narudžbama, grafičkim listovima, u zlatarskim prikazima, kamenim skulpturama po zidinama, a u kasnijim razdobljima na brojnim slikama i skulpturama po dubrovačkim domovima. Možemo reći kako je nakon Domovinskog rata došlo do procvata sakralne umjetnosti, ali teme vezane za čašćenje svetog Vlaha u Dubrovniku ne možemo svrstati samo u kategoriju religijskih tema. Bitno je istaknuti kako Sveti Vlaho u Dubrovniku predstavlja snažan identifikacijski motiv umjetnikâ sa sredinom u kojoj žive i djeluju. Stoga on predstavlja tradicionalnu temu koja se u većoj mjeri može povezati s definiranjem vlastitog identiteta pojedinca kao stanovnika Dubrovnika, nego kao znak religijske pripadnosti – zapisao je u katalogu izložbe Marin Ivanović dodavši:
– Možemo zaključiti kako su prikazi lika svetog Vlaha, motivi iz procesije tijekom Feste svetog Vlaha i pogledi na svečevu crkvu u samom središtu Grada, vrlo česti u dubrovačkim likovnim umjetnostima. Gotovo da ne postoje akademski umjetnici i amateri, bili oni slikari, kipari, grafičari ili obrtnici koji se barem jednom nisu nadahnuli nekim od navedenih motiva. Toj tvrdnji u prilog govori činjenica kako je za sudjelovanje na ovoj izložbi prijavljeno 78 radova u različitim medijima. Poštujući različitosti u oblikovanju, vodeći se kriterijima kvalitete i nastojeći selektirati najreprezentativnije primjere koji odgovaraju pravilima javnog poziva, komisija je za izlaganje odabrala 47 djela. Zanimljivo je primijetiti kako umjetnici iz drugih hrvatskih gradova koji su prijavili svoje radove, iz poštovanja prema gradu svetoga Vlaha, kao prepoznatljiv ikonografski motiv u njegove ruke stavljaju upravo Dubrovnik. Izložba Sveti Vlaho u suvremenoj umjetnosti kao pokušaj odabira i prezentiranja najboljih prikaza ove sakralne i tradiocionalne teme, značajan je likovni doprinos Parcu čija je svečanost iskočila izvan zidina maloga grada i postala nematerijalnom kulturnom baštinom čovječanstva – zaključio je.
A da je Sveti Vlaho nepresušno slikarsko nadahnuće dovoljno svjedoči broj ljudi koji su se večeras okupili na otvaranju ove izložbe.