Gradski vijećnici ovog četvrtka usvajaju studiju prihvatnog kapaciteta područja unutar zidina. Studiju je izradio tim Sveučilišta u Dubrovniku, a dio autora predstavio je rezultate gradskim vijećnicima. Prema riječima Barbare Puh, područje je za potrebe analize podijeljeno na pet zona, od nulte do četvrte. Istraživanje je pokazalo kako su u nultoj i prvoj zoni, a to su područje Straduna, Prijekoga i Ulice od Puča, nalazi preko 40 posto smještajnih kapaciteta, preko 80 posto ugostiteljskih objekata te preko 90 posto stolova i stolica postavljenih na javnim površinama. Procjena je kako unutar zidina živi 1200 stanovnika, a analizom se došlo do podatka od gotovo 4 tisuće turističkih postelja. Odnosno, na jednog stanovnika dolazi 3,64 postelje. O turističkim kapacitetima govorila je više Ivana Pavlić te istaknula kako je zanimljivo da tijekom sezone imamo 25 posto neiskorištenih kapaciteta unutar zidina. Dotaknula se i ugostiteljskih objekata te zauzetosti javnih površina stolovima i stolicama, dnevnih posjetitelja te potražnje iz ostalih dijelova Dubrovnika, ali i urbanog područja. Nebojša Stojčić iznio je razmatranja o infrastrukturi, a važan dio studije su i stavovi stanovnika, ali i posjetitelja.
Raspon prihvatnog kapaciteta područja, navodi se u studiji između ostaloga, ovisno o razini tolerancije prema posjetiteljima i gostima kreće se od 8.444 do 19.767 osoba. To uključuje i 1.200 stanovnika te do 1.582 zaposlenika, što je procijenjeni broj onih koji na vrhuncu sezone rade unutar područja svjetskog dobra.
U zaključnim razmatranjima i preporukama navodi se kako rezultati studije sugeriraju da daljnje povećanje smještajnih kapaciteta na području svjetskog dobra nije moguće bez dodatnih ulaganja u infrastrukturu uz izgledno narušavanje kvalitete posjeta i životnih uvjeta.
Vijećnik Maro Kristić prvi se javio za raspravu. Pohvalio je istraživanje, no istaknuo je kako na sjednici nema niti jednog predstavnika TZ-a grada Dubrovnika. Smatra kako je ovaj dokument trebalo izraditi prije Plana upravljanja. Ističe i kako je mogao poslužiti za izradu prometne zone, o kojoj se prethodno raspravljalo.
-Grad je defnitivno odavno u crvenom kad je u pitanju eksploatacija baštine – rekao je te dodao kako se kasni s upravljanjem procesima u turizmu. Ostaje dojam, dodao je, da se odluke donose sa zakašnjenjem jer se previše toga događalo bez kontrole.
-Samo smještajni kapaciteti urbanog područja četiriputa premašuju njegove prihvatne kapacitete. Najave o zabrani otvaranja novih smještajnih kapaciteta dovele su to novih zahtjeva te ćemo tu moći teško napraviti neku ozbiljniju promjenu – smatra Kristić. Ne slažem se, kazao je, da se otvaraju novi sadržaji dok se ne riješi pitanje učinkovitog upravljanja posjetitelja.
-Raduju zahvati na infrastrukturi unutar zidina, koji su pretpostavka za bilo kakvu održivost. Dosta često smo mogli čuti riječ sentiment. Nedovoljno dobro djelujemo i upravljamo procesima koje imamo pod kontrolom, a to je najtečaj za dodjelu dozvola na pomorskom dobru koji je pošao u krivom smjeru. To je ogroman problem i ravno katastrofi – smatra Kristić te dodaje kako prijeti opasnost da se ove godine ostane bez određenih sadržaja što će stvoriti dodatni pritisak na Grad. Spomenuo se i Šulića, iako nije Pilar dodavši kako mu je zasmetalo ukidanje ugostiteljskog objekta u Šulića gdje se skupljala naša čeljad, baš poput betule na Dančama. Gradonačelnik Mato Franković rekao je kako je rezultat današnje studije rezultat dugogodišnjeg stihijskog turizma.
-Tako se upravljalo dubrovačkim turizmom. Danas je pred nama odluka želimo li i dalje nastaviti tako ili želimo reći: Dosta je! – rekao je gradonačelnik. Napomeno je kako se više puta govorilo o ograničenjima, što je nužno ako se želi pričati o održivom turizmom.
-Teza da je najava zabrane novih apartmana izazvala poplavu zahtjeva za novima je potpuna neistina – dodao je gradonačelnik. Prihvatni kapacitet je rezultat Plana upravljanja, napomenuo je. Najavio je i ovog puta zabranu otvaranja novih apartmana u višestambenim zgradama.
-Iako pomorsko dobro nije točka dnevnog reda, vijećnik Kristić je spomenuo Šulića. Tamo je bila obitelj Šulić koja je od nas tražila i podastrla dokaze kako su oni obiteljski dugogodišnji vlasnici brojnih nekretnina, uključujući dio onih na Kolorini, a dio su prodali pokojnoj Jagodi Buić – osvrnuo se na Šulića gradonačelnik.
-Netko je sad povrijeđen te se traži da mi odlučujemo kako bi netko trebao nastaviti obavljati gospodarsku djelatnost. Do sad su to radile dvije osobe, a jedna od njih je pripadnik obitelji Šulić, a druga je aktivni član političke stranke Srđ je Grad. I to je to – dodao je te napomenuo kako se čeka pravorijek Državnog odvjetništva. Tada će se donijeti odluka o tome je li to pomorsko dobro ili privatno vlasništvo.
U međuvremenu je stiglo uputstvo Ministarstva mora o tome da ako bude žalbi, ona ne odgađa izvršenje.
Vijećnik Andro Vlahušić rekao je kako je on ostavio 2 tisuće ležajeva unutar zidina, a Franković ih je napunio do 100 posto. Franković mu je odgovorio podsjetnikom kako je upravo on kroz razne politike doprinio iznimnom rastu broja kreveta.
-Istina je što ste rekli za porast broja kreveta, ali ja nisam utjecao ničim da do toga dođe. To je odluka svakog individualca. Mogao sam utjecati da se nikad više ne dogode slike Dubrovnika iz 2017. Sedmi dan mog mandata u lipnju 2017. vaše su politike dovele Dubrovnik na listu gradova koje treba izbjegavati – napomenuo ga je.
-Hvalili ste se činjenicom kako je uspjeh kada je u gradu pet kruzera. Postoje snimke kako je izgledao Stradun. Dubrovnik danas u odnosu na onaj do 2017. je potpuno drukčiji grad – dodao je.
Rekao je kako imamo veliki porast broja autogostiju.
-Do 2017. godine nismo imali mogućnosti upravljanja – rekao je vijećnicima. Tada je bilo oko 140 autobusa dnevno. Kad taj broj pomnožite s brojem ljudi, dođete do još jednog kruzera koji je nevidljiv.
-Nismo znali kad će doći toliki broj autobusa i tad smo osmislili aplikaciju bus web shop. Za doći na Pile treba se kupiti slot, odnosno termin. Na ta način se treba upravljati – iznio je gradonačelnik te dodao kako trend pokazuje porast broja dnevnih posjetitelja automobilom, uvedene su dodatne restrikcije kako bi se smanjio pritisak na povijesnu jezgru.
-Što ste radili osim što ste naručivali studije koje je plaćala CLIA? – pitao je gradonačelnika Đuro Capor. Gradonačelnik je rekao kako stvari počinju od nas samih, ljudi ovog grada.
-Zalažete se za zelene politike. Protiv ste kapitalizma, istovremeno ste za održivost. Ako vi kao istaknuti član političke stranke Srđ je Grad predstavljate te i takve politike, moje pitanje je sljedeće. Rekli ste 1100 posto dodatnih zahtjeva za apartmane. Koliko posto su članovi vaše političke stranke? Vi unutar vaše stranke ne uživate potporu vašeg članstva, okrenulo vam je leđa – rekao je Franković te dodao ako je velika većina od 1100 posto članovi Srđ je Grad da su se očito razočarali u njihove politike.
-Moja intencija nije porast broja kreveta već stavljanje stvari na svoje mjesto. Nikad nije kasno za dobre stvari. Mi smo u posljednjih mjesec i pol dana dio apartmana u povijesnoj jezgri ukinuli tako što smo ih kupili – dodao je. Osim ispraznih demagogija, imamo plan, program i viziju. Znamo kako grad treba izgledati, istaknuo je dalje te dodao kako slušaju građane.
-Što ste predložili, podržali? Od nekadašnje stranke koja je bila konstruktivna, Srđ je Grad postao je destruktivac. Najvažnije je biti protiv, odnosno bit ćete za kad je to važno za uske stranačke interese – rekao je dalje gradonačelnik dodavši kako su se vidjeli tektonski poremećaji unutar stranke.
Katarina Doršner osvrnula se na liberalizaciju autotaksi tržišta. Ona je za taj zakon jer je donio konkurenciju, manje cijene između ostaloga.
-Oprezni smo radi specifičnosti dubrovačkog područja i za to smo protiv toga – objasnila je. Teza da je gradonačelnik kriv za porast broja apartmana, meni je smiješna, dodala je vijećnica.
Đuro Capor rekao je kako je hrabri gradonačelnik kidnuo te mu je prenio poruku Marina Krstulovića, koji je jedini član Srđ je Grad koji nešto iznajmljuje unutar zidina.
-Dok nas se uvjerava da on nema ništa s porastom broja apartmana, od njega slušamo kako je Vlahušić jedini krivac za kaos kojega je zatekao – rekao je Capor.
Petra Marčinko rekla je kako su mape i prostorni podaci najvrijedniji dijelovi ove studije. Spomenula je i ono na što su Srđevci upozorili i prije sjednice, a to je da se Procjena vodila tek nalazima kamera Dubrovnik Visitor servisa, tretirajući građane Grada kao nedefinirane točkice. Međutim, točkice ne mogu otkriti tko su ti ljudi, koje dobi, spola, zvanja, radnog statusa… A odokativni broj koji su dobili od odokativne metode brojanja točkica na kameri, problematičan je jer u Gradu, što je potvrdila i studija iz 2016., postoje sugrađani koji zbog svoje starosti i/ili invalidnosti ne izlaze iz svojih kuća, mišljenja su Srđevci. Marčinko se dotaknula i internog dobrovoljnog popisa, čiji podatci još nisu obrađeni. Odgovorio joj je profesor Stojčić naglasivši kako se Sveučilište ponudilo obraditi te podatke bez naknade, no odgovor na to nikad nisu dobili. Ponuda stoji i dalje, rekao je.
Marko Potrebica je pitao Marčinko zašto nisu dali da se koriste podatci iz studije iz 2016. godine.
-Bilo bi suprotno svemu onome što zastupate. Ne date popis, imate stručno mišljenje. Koliko je po vašem stručnom mišljenju stanovnika? – pitao je Potrebica Marčinko.
-Zalagali ste se za studiju, ali ste je svjesno minirali jer vam rezultati ne bi odgovarali – rekao je te pozvao Marčinko da reče brojku. Ona je rekla kako ima uvid u podatke iz 2016. što je dostupno na web stranicama Zavoda za obnovu Dubrovnika. Napomenula je kako nema uvid u popis iz 2023. Rekla je kako joj je žao što se podatci nisu predali i ne zna razlog za to.
-Ne znamo koliko sad trenutno i koji ljudi žive u Gradu – rekla je.
Vlahušić je rekao kako preko ljeta unutar zidina spava 600 ljudi, a preko zime 850.
Petra Marčinko naglasila je kako nije bitan egzaktan broj stanovnika, koliko profil koji se ne može dobiti iz točkice na kameri. Vijećnik Vlahušić pitao je temeljem čega se računala prosječna zauzetost.
-Teško mi je kad čujem da su nam ljudi nekakve točkice, jer to je najgore što ste nam mogli reći. Prvenstveno smo ekonomisti i željeli smo uključite sve koji su bili voljni. Uzeli smo najbolje prakse studija u Hrvatskoj te smo se od početka bazirali na ljudima, slušati njihovo mišljenje – rekla je Ivana Pavlić.
Vijećnica Anita Bonačić Obradović pitala je je li u analizu uključen Lokrum, ali i gosti s jahti, privatne ture, kajaci, gosti s Jadrolinije, Elafita…
-Uvijek smo trebali biti precizni s brojkama, ali dosta ovih podataka je procjena te me zanima koliko je to onda relevantno – istaknula je. Napomenula je kako je ključno ograničenje nedostatak parkinga te da će, kako piše u studiji, zona prometnog režima dodatno opteretiti Libertas.
Profesor Stojčić rekao je kako su najveći izazov bili podatci, utvrditi koji postoje i gdje su. Za Pile Kono smo imali probleme jer precizni podatci ne postoje.
-Kad govorimo o ugostiteljskim objektima, uzeli smo poatke TZ-a, one gradskog odjela te podatke s Google mapsa. Tad smo od Grada tražili koji su aktivni i tako smo došli do podatka – objasnio je te dodao kako se za Lokrum radi studija prihvatnog kapaciteta.
Marko Potrebica osvrnuo se na Libertas te dodao kako ne postoji nikakva bojazan oko javnog gradskog prijevoznika. Stanje je sa 160 vozača bolje nego kad su kolege uzeli podatke, rekao je te napomenuo kako je studija živo tkivo.
Andro Vlahušić rekao je kako je završen proces pretvaranja privatnog smještaja u apartmane u povijesnoj jezgri. Dio ljudi ga neće koristiti, ali su ga prijavili jer ih je Mato prepao, dodao je.
-Više stolova i stolica više ne može te smo povijesnu jezgru pretvorili u smještaj i restoran. Gotova je dok Grad ne nacionalizira ili kupi stanove – nastavio je svoju raspravu te dodao kako se broj ljudi lako može utvrditi.
-U bilo kojem trenutku u Gradu možemo dnevno imati, bez građana Dubrovnika, 24 tisuće ljudi – smatra te ističe kako trebamo dati slotove od 8 tisuća, a bit će ih maksimalno 5 tisuća.
-U popodnevnim satima nema ih više od 5 tisuća ljudi, a u večernjem dijelu smještajni gosti grada i susjednih općina nastoje izbjeći dan te dolaze u večernjim satima. Tada ne rade zidine, muzeji, nijedna kulturna ustanova. U 16 sati sve je zatvoreno – rekao je dalje Vlahušić koji smatra kako je to šteta.
-Kažemo da dajemo slot od 24 tisuće ljudi u 4 smjene i upravljamo njima – objasnio je. Kapacitet nije ograničen ničim, rekao je zaključno, Čistoća je najveći problem, što pokazuju podatci.
Đuro Capor rekao je kako su iza nas godine turističke stihije ili prodavanja ‘boze’ Respect the City.
-Stanje je jako zabrinjavajuće, što potvrđuje vaša procjena stanovnika, ali i brojke o smještajnim kapacitetima – rekao je Capor izrađivačima studije te istaknuo kako se broj stanovnika mora povećati sukladno Planu upravljanja.
-Zašto od 2015. godine nismo uzeli brojati pokazatelje, noćenja jer uzimamo 2017. – rekao je Capor između ostaloga.
Gradonačelnik Mato Franković rekao je kako mu je drago što je Sveučilište napravilo kvalitetan dokument s preslikom svega onoga u čemu se nalazimo.
-Bilo bi zanimljivo vidjeti podatke 2016., 2015. i prije. Moramo biti svjesni činjenice da smo, što je već i dokazano znanstvenim dokumentom, da je napravljen značajan pomak u disperziji gostiju. Postoji dokument koji to jasno potvrđuje – rekao je Franković dodavši kako je to napravljeno u okviru programa Respect the City, koji je dobar put ka naprijed, što govore i brojni stručnjaci.
-Tvrditi kako nije napravljen napredak je pravo svakoga onoga koji ne želi vidjeti – odgovorio je Caporu gradonačelnik. Ovaj dokument je, dodao je, pogled u vlastito ogledalo.
-Duboko vjerujem da ovaj dokument ne smije biti dio političkih netrpeljivosti jer jasno kaže gdje smo i gdje trebamo biti. Ovo nije politički dokument, nego znanstveni temeljen na činjenicama – istaknuo je dalje. Dodao je kako je ovo prva studija prihvatnog kapaciteta rađena po ovom modelu te će biti primjer drugima.
Capor je rekao kako zavisi čime se mjeri uspjeh.
-Ako ga mjerimo brojem smještajnih ili brojem stanovnika u povijesnoj jezgri, onda uspjeh nismo ostvarili – rekao je vijećnik te dodao kako ovaj dokument ne ostvaruje cilj kojega postavlja Plan upravljanja o povećanju broja stanovnika za 10 posto do 2026.
-Slažem se s jednom preporukom, a to je ograničenje daljnjeg nekontroliranog razvoja turizma – dodao je Capor.
Profesor Stojčić osvrnuo se na Caporovu izjavu kako Sveučilište ne smije nikome povlađivati.
-Mi smo prije svega znanstvenici koji su dali ishode koji će se dogoditi u slučaju odabira pojedinih scenarija. Nismo prejudicirali odluku – objasnio je Stojčić te dodao kako se nikad nisu libili otvarati nepopularne teme.
Capor je rekao kako je uloga Sveučilišta najaviti pozitivne trendove i da se vijećnicima da alat.
-Mi cilj iz Plana ne postižemo bozama koje se zovu Respect the City – dodao je te napomenuo kako moraju zadržati kritički osvrt na propagadni trik.
-Imamo totalnu paralizu infrastrukture te nam se skok s dvije tisuće na 4 tisuće kreveta prikazuje kao nešto što je sjajno, ali nije. Moje očekivanje je bilo da će nam ovaj izračun ponuditi aktivan alat za poboljašavanje stvari – iznio je Capor.
Nakon iscrpne rasprave dokument je usvojen većinom glasova uz tri suzdržana (Petra Marčinko, Đuro Capor i Anita Bonačić Obradović).