Kandidacijska lista grupe birača „Srđ je Grad“ i gradski vijećnik HSLS-a Ivo Gjaja uputili su priopćenja povodom medijskih napisa kako Konzervatorski odjel u Dubrovniku koči obnovu tvrđave Imperial.
U priopćenju KLGB Srđ je Grad stoji:
– KLGB Srđ je Grad ovim putem iznosi najoštriji prosvjed protiv politiziranja stručnog mišljenja Konzervatorskog odjela u Dubrovniku u kojem se ukazuje na devastaciju jednog dijela naše zaštićene baštine, a to je tvrđava Imperijal.
U stručnom mišljenju Odjela stoji da ovo predloženo projektno rješenje: „ne uvažava prepoznate vrijednosti kulturnog dobra, njegov povijesni, arhitektonski i memorijalni značaj i nije izrađeno u skladu s etičkim principima konzervatorske teorije i prakse.“
Nakaradnost projektnog rješenja nagrđuje tako i dio naše baštine, vrijedan dio povijesti arhitekture, kao i memorijalna obilježja Domovinskog rata, i to nonšalancijom kakvoj nema premca. Jednako tako, medijski senzacionalizam, kojim se stvara javni linč na konzervatore, cilja upravo na to da njihovo stručno mišljenje bude izmijenjeno, a konačnu ćemo cijenu platiti upravo mi, građani.
Naime, ako se bude nijekala stručna kompetencija našeg Konzervatorskog odjela sve će biti provedivo samo zbog političkih pritisaka u režiji režirati tzv. Investitoria, ovih danas i onih od sutra. Borba za autonomiju stručnih institucija, borba je za našu budućnost! Investitorima mora biti od početka jasna jedna stvar, a to je da tko ne želi poštivati našu i svjetsku baštinu, nije ni trebao investirati.
Naposljetku treba primijetiti da ovi sramotni pritisci koje možemo pratiti kroz tiskane i druge medije postaju sve jači i jači kako se bliži monitoring UNESCO-a, a samim time i nužnost izrade studije utjecaja na baštinu.
Činjenica da je Hrvatska u krizi, onoj političkoj, ekonomskoj, ali i moralnoj, čini se, pogodno je tlo za one investicije koje će nas vrlo skoro preskupo stajati. KGLB Srđ je Grad stoga poziva građane da i dalje ostanu budni i što aktivnije sudjeluju u procesima koji već danas određuju našu budućnost – ističu iz KLGB Srđ je Grad.
Gradski vijećnik HSLS-a Ivo Gjaja u svom, pak, priopćenju ističe:
„V. d. pročelnika Upravnog odjela za promet, stanogradnju i razvojne projekte Dinko Mirić gledateljstvu u emisiji „Zrcalo“ Dubrovačke televizije otkrio je, kako je rekao, gradskoj upravi donedavno nepoznate ugovorne obveze Grada glede izgradnje prometnice Bosanka – Srđ.
Gradska uprava (čitati: Gradonačelnik), kao da se o istoj gradskoj upravi i najbližim suradnicima ne radi, iznosi svoju „priču“, drugačiju od onog što je u navedenoj emisiji ispričao prvi čovjek u toj Gradskoj upravi, osoba odgovorna za sve razvojne projekte u Gradu.
Ali Gradska uprava ne demantira od njega, Dinka Mirića, izrečeno, ako osnove za demantirati ga i ima, nego na službenim stranicama Grada Dubrovnika od 5. studenoga 2014. godine piše: „U svrhu točnog informiranja javnosti, a s obzirom na medijske natpise te istupe pojedinih gradskih vijećnika, na temu obnove tvrđave Imperijal želimo Vas izvijestiti o sljedećem…“.
Gradonačelnik i u ovoj prilici kao i uobičajeno želi prikazati „pojedine gradske vijećnike“, kao i svakog onog tko mu se „nađe na putu“, krivcima za sve ono za što su jedino on i njegovi poslušnici odgovorni, pa i krivi, ali njegove mantre /a posebno od njega stalno primijenjujuća: Lakshimi Gayatri Mantra – mantra za stjecanje novca/ više ne prolaze kod većine građana Dubrovnika, a bogme ni u cijeloj Hrvatskoj.
Pitanja za Gradsku upravu /čitati : Gradonačelnika/ o obnovi tvrđave Imperijal, a time i o Muzeju Domovinskog rata je kao u priči, a prvo i osnovno je:
Zašto na Gradsko vijeće Grada Dubrovnika, od ožujku 2009. god., kad je tadašnje Poglavarstvo donijelo zaključak o pokretanju postupka osnivanja Javne ustanove Muzej Domovinskog rata, Gradonačelnik nije stavio prijedlog takve odluke?! Na pripremljene prijedloge za raspravu i odlučivanje na Gradskom vijeću, nažalost, uz podršku službujućih mu gradskih vijećnika, reagiralo se ignoriranjem.
Sva potrebita dokumentacija, od popisa muzejske građe, elaborata, pa do same odluke o osnivanju, a sve u skladu s pravilnikom Ministarstva kulture, izrađena od stručne i odgovorne osobe iz Dubrovačkih muzeja, godinama skuplja prašinu u nečijoj ladici u gradskoj upravi. O čemu drugom je riječ nego o sabotiranju odluke iz 2009. god. kad se u tijeku izrade „Strategije muzejske djelatnosti Dubrovačkih muzeja 2010. – 2013. godine“, naručenoj od Gradske uprave, naručitelj – Gradonačelnik u medijima izjašnjava da nema potrebe osnivati posebnu ustanovu – Muzej Domovinskog rata? Jasno je da se Muzej Domovinskog rata u toj Strategiji onda i ne predviđa.
Iako odluka o osnivanju Muzeja još nije donesena, gle čuda, sad je iskrsnuo projekt „Velikog muzeja Domovinskog rata“. Kako smo mogli čuti i pročitati zadnjih dana „na kraju je zaključeno da je predviđeni prostor od 311 metara kvadratnih prizemlja tvrđave po Ugovoru o koncesiji iz 2009.god., premalo prostora za potrebe Muzeja, pa je predloženo da se, a prema već izrađenom idejnom rješenju, 1700 metara kvadratnih na dvije etaže, jedan cijeli bastion, u zapadnom dijelu tvrđave, kompletno prenamijeni u suvremeni muzej.“
Pitanje na koje je dubrovačkoj javnosti dužna odgovoriti Gradska uprava (čitajte: Gradonačelnik) glasi: Tko je i kad potpisao Dodatak Ugovoru o koncesiji iz 2009. god. o drugoj poziciji Muzeja Domovinskog rata u tvrđavi i znatno većoj površini za tu namjenu? Ideja o osiguranju veće površine prostora za potrebe Muzeja je prihvatljiva, naravno, uz suglasnost konzervatora, ali javnost mora znati i što to investitor kao protuvrijednost dobiva da bi za Muzej u tvrđavi prepustio i uredio prostor šest puta veći od ranije ugovorenog?!
Konzervatori nisu dali suglasnost na predloženo rješenje – „spektakularni projekt obnove tvrđave Imperijal na Srđu“.
Što će na sve ovo reći dubrovačka i hrvatska struka i dubrovačka javnost?! Zar ne misle kreatori novog rješenja da bi bar trebalo dati priliku da svoje kažu o novom rješenju i Udruge branitelja Domovinskog rata, kojih su članovi iz tvrđave odoljeli agresoru?
Predsjednik HSLS-a Grada Dubrovnika i vijećnik u Gradskom vijeću
Ivo Gjaja, dipl.ing.“