Pred vratima nam je najzeleniji vikend u državi. Naime radi se o akciji ‘Dani kolektivne sadnje drveća u Hrvatskoj’, građanskoj inicijativi za ozelenjavanje na razini cijele Hrvatske. Ozelenjavanje Dubrovnika realizira se u sklopu građanske inicijative od 25. do 27. listopada pod sloganom ‘Zasadi drvo, ne budi panj’ kojom se potiče sadnja, pošumljavanje i podizanje razine svijesti o važnosti drveća za očuvanje okoliša, ali i za kvalitetu života. Koliko je ova akcija bitna i kako će se odvijati najbolje zna Romana Tomić, članica radne skupine Grad.
Misli lokalno
Tomić je imenovana za koordinatoricu akcije na razini županije, ali kako i sama kaže cijela akcija su ljudi koji sudjeluju, a ne samo ona. S nama je podijelila kako je i cijela priča počela.
— Ideja je nastala krajem kolovoza. Matea Anđelina Kramar je potaknula građansku inicijativu dani kolektivne sadnje drveća u Hrvatskoj nakon groznog požara u Amazoni. Otprilike u isto vrijeme brojni su požari harali svijetom, gorjelo je tako u Madagaskaru, Sibiru, Centralna Afrika u lipnju čak i Aljaska. Svi ti požari potaknuli su nju, ali i brojne druge da se pokrenu i pridruže akciji. Tako je bilo i u Dubrovniku – priča nam Tomić.
U Dubrovniku je cijela akcija započela na Facebook stranici akcije. Matea je pozvala i ljude u Dubrovniku da se organiziraju i pridruže akciji pa su tako nastale manje grupe po svakoj županiji.
— Nakon nekog vremena shvatila sam da nas je poprilično u toj grupi i pala je odluka da se nađemo uživo jedan dan. Našli smo se u prostorijama ART Radionice Lazareti i dogovorili akcijski plan. Prepoznali smo sve dionike koji bi mogli sudjelovati i sve donatore koji bi nam mogli pomoći. Super je bilo što su se tom prvom pozivu odazvali i predstavnici Grada i Vrtlara, od kojih smo dobili podršku u samom startu – nastavlja Tomić.
No i kod sadnje treba biti oprezan kako bi se očuvala bioraznolikost te kako ne bismo na određeno područje doveli neku invazivnu vrstu.
— Stručnjaci svi predlažu da to budu lokalne autohtone sorte. Sorte koje prirodno žive u našem okolišu. Vrlo je bitno paziti da se ne sade invazivne vrste, pogotovo na javnim površinama. Ljudi mogu u svom vrtu što god žele, ali moraju imati na umu da ako posade u svom vrtu ili parceli neku invazivnu vrstu, tada se često dogodi da ta invazivna vrsta ‘preskoči’ u susjedov vrt i raširi se. Kod sadnje biljaka trebalo bi stvarno izbjegavati vrste koje narušavaju bioraznolikost. One zauzimaju prostor i utječu i na životinjski svijet malih životinja i kukaca pa tako mogu onemogućiti razvoj bioraznolikosti – pojašnjava Tomić.
Zelena akcija
Cijela akcija oslanja se na volontere kojih u Dubrovniku ima dovoljno, ali uvijek može i više.
— Na nacionalnoj stranici otvoren je Google dokument u kojem se svi volonteri mogu sami prijaviti i napisati što žele napraviti u ovoj akciji i kako se žele uključiti. Što se tiče samog Dubrovnika, zvali smo pojedinačno sve koji su se prijavili i podijelili ih po lokacijama gdje će Vrtlar saditi. Volontere smo zamolili, a oni su objeručke prihvatili, da se za zaposlenike Vrtlara donese kava i kolačići kako bi i oni primijetili koliko nam je bitna ova akcija. Lokacije na kojima će se saditi su Sumratin, u parku naselja Gorica, park u ulici Od Gale, u Mokošici će biti tri lokacije za sadnju a i pridružili su nam se i brojni vrtići. Tako će do vrtića na Osojniku volontere prevoziti besplatno Eko Taxi, što moram pohvaliti jer su se oni akciji pridružili samoinicijativno – priča Tomić.
Upitali smo ju i koji su još načini kojim se može pomoći u ozelenjavanju našeg grada.
— Našem gradu fali zelenila, sve je više zgrada i kuća, a sve manje zelenih površina. Tako mi je za oko zapeo jedan od projekata koje sam vidjela, a pohvalan je. Radi se o podzemnoj garaži koja će imati zeleni krov. Mislim da bi bilo super kada bi na već postojećim zgradama, naravno gdje je to moguće, napravili istu stvar – zaključuje Tomić.
Osim dijela stabala koja će zasaditi Vrtlar d.o.o. s volonterima na javnim zelenim površinama, ostatak sadnica bit će podijeljen građanima i to 21. listopada od 10 do 17 sati. Sadnice će se dijeliti u Parku Luja Šoletića, na parkiralištu kraj hotela Sumratin, u Lazaretima i u Novoj Mokošici te na platou kraj caffe bara Kiss. Građani će moći preuzeti više od 150 sadnica za sadnju u vlastitim vrtovima, dok će se u suradnji s gradskom tvrtkom Vrtlar Dubrovnik i volonterima na devet lokacija koje su predložili građani Dubrovnika posaditi više od 50 sadnica. Grad Dubrovnik osigurao je 200 sadnica od kojih su neke vrijedne više od pet tisuća kuna.
Što saditi?
U vrtove, na zelene površine, područja koja su hortikulturno uređena iz inicijative predlažu saditi: maslinu, rogač, ljutu naranču, košćelu, smokvu, palme, lipe, razne voćke (jabuke, trešnje, kruške, naranče, limun). Na šumska područja mogu se saditi: brijestovi, hrast crnika, čempres i bor pinj, naravno sve uz poštivanje autohtonih vrsta i bioraznolikosti područja.
— Ako ste ograničeni prostorom i imate samo svoj mali balkon/prozor, osim stabala, može se saditi i drugo bilje, posebno je dobrodošlo mediteransko i medonosno bilje, koje je bitno za naše pčele. Pa tako svi koji to žele, a ograničeni su prostorom, mogu saditi lavandu, ruzmarin ili kadulju – poručuje Tomić.