Dubrovnik je zakoračio u prvi ozbiljniji toplinski val, a danas je dan u kojem se živa već od 9 sati ujutro penjala na 34 Celzijeva stupnja. Da je ljeto u punom zamahu, pokazuje i jutrošnje mjerenje Državnog hidrometeorološkog zavoda prema kojem je temperatura mora u osam sati iznosila 23 stupnja. I dok će mnogi osvježenje tražiti na plaži, stručnjaci upozoravaju da visoke temperature sa sobom ne donose samo ljetni ugođaj, nego i ozbiljan rizik za zdravlje.
Na oprez poziva i Civilna zaštita, koja građane podsjeća da se tijekom velikih vrućina treba pridržavati preporuka zdravstvenih ustanova. Visoke temperature mogu izazvati toplinsku iscrpljenost i toplinski udar, a posebno su rizične za osobe koje već imaju zdravstvene tegobe. Vrućine tako mogu dodatno pogoršati kardiovaskularne, respiratorne, bubrežne, ali i određene mentalne bolesti, zbog čega se građanima savjetuje da ovih dana ne podcjenjuju ni sunce ni sparinu.
Najugroženiji su stariji, djeca, trudnice i kronični bolesnici
Poseban oprez preporučuje se starijim osobama, djeci, trudnicama, srčanim bolesnicima te svima koji boluju od kroničnih bolesti. Upravo bi oni boravak na otvorenom trebali svesti na minimum, osobito između 10 i 17 sati, kada je sunce najjače, a toplinsko opterećenje najveće. Ako izlazak nije nužan, preporuka je ostati u rashlađenom prostoru.
Jedna od ključnih preporuka odnosi se na unos tekućine. Tijelo se tijekom velikih vrućina pojačano znoji, a time gubi i više tekućine nego inače, zbog čega vrlo brzo može doći do dehidracije. Zato se savjetuje piti dovoljno negazirane vode, kao i laganije, niskokalorične napitke bez kofeina, alkohola i previše šećera. Drugim riječima, u danima kad živa ide preko 30, boca vode ne bi trebala biti stvar izbora, nego obavezan dio svakodnevice.
Ako morate van, birajte hlad, laganu odjeću i zaštitu za glavu
Boravak na otvorenom ovih dana trebalo bi planirati pažljivije nego inače. Preporuka je nositi laganu i svijetlu odjeću od prirodnih materijala, kako bi tijelo lakše podnosilo visoke temperature, a glavu zaštititi šeširom, kapom ili drugim pokrivalom. Redovito korištenje krema sa zaštitnim faktorom također je među osnovnim preporukama, osobito kada je riječ o djeci i osobama osjetljive kože.
Posebnu pažnju treba posvetiti novorođenčadi i maloj djeci. Njihova koža i organizam osjetljiviji su na sunce i visoke temperature, pa ih treba dodatno zaštititi od izravnog UV zračenja, lagano odjenuti i što više držati u hladu. Civilna zaštita podsjeća da upravo kod najmlađih posljedice dehidracije i pregrijavanja mogu nastupiti vrlo brzo.
Oni koji rade na otvorenom trebali bi usporiti ritam
Vrućine posebno teško padaju svima koji rade na otvorenom, pa se i njima upućuju dodatne preporuke. Savjetuje se češće odmarati, redovito se sklanjati u hlad te unositi tekućinu svakih 30 minuta. Ako je moguće, fizički zahtjevnije poslove trebalo bi prebaciti u ranojutarnje sate, kada su temperature ipak podnošljivije nego u podne i poslijepodne.
Isto vrijedi i za sve ostale građane – naporan fizički rad, duže hodanje po suncu, rekreativne aktivnosti i obavljanje težih poslova trebalo bi izbjegavati u najtoplijem dijelu dana. Vrućina često ne djeluje odmah dramatično, ali upravo kombinacija umora, sunca i manjka tekućine može dovesti do ozbiljnih tegoba.
Rashladite dom i ne zagrijavajte prostor bez potrebe
Osim tijela, važno je rashladiti i prostor u kojem se boravi. Civilna zaštita preporučuje da se tijekom noći i ranih jutarnjih sati iskoristi hladniji zrak za provjetravanje doma, dok bi tijekom dana prozore trebalo držati zatvorenima, a rolete spuštenima, osobito na stranama okrenutima prema suncu. Time se može barem djelomično zadržati ugodnija temperatura u prostoru i smanjiti potreba za dodatnim hlađenjem.
Savjetuje se i isključiti što je više moguće električnih uređaja koji nisu nužni, jer i oni dodatno zagrijavaju prostor. U danima kada temperature idu iznad 30 stupnjeva, svaka sitnica koja može pomoći da stan ili kuća ostanu barem malo svježiji – itekako znači.
Upozorenje koje se ponavlja svakog ljeta, ali s razlogom
Među preporukama se posebno ističe i ona koja se, nažalost, mora ponavljati iz godine u godinu – djecu i životinje ne smije se ostavljati u parkiranom vozilu, pa ni na nekoliko minuta. Temperatura u automobilu vrlo brzo raste i može postati opasna po život, čak i kada se izvana ne čini ekstremno vruće.
Ako se uz visoke temperature pojave slabost, vrtoglavica, glavobolja, mučnina, ubrzan puls ili osjećaj malaksalosti, preporuka je odmah se skloniti u hlad, uzeti tekućinu i po potrebi potražiti liječnički savjet. Osobama koje već imaju zdravstvenih problema posebno se savjetuje da se tijekom toplinskog vala dodatno konzultiraju s liječnikom i prilagode dnevne aktivnosti vremenskim uvjetima.
Podsjetimo, Protokol o postupanju i preporuke za zaštitu od vrućine, koji je izradila radna skupina Ministarstva zdravstva, sadrži niz savjeta kojima se štetni učinci vrućina na zdravlje mogu spriječiti ili barem ublažiti. A sudeći po prognozi i temperaturama koje nas čekaju, čini se da će hlad, voda i malo pameti ovih dana biti najbolji saveznici Dubrovčana.
