Uspostavljanje mjerenja ulaza, unutar 24 sata, u kontinuitetu, i postavljanje granica od 8 tisuća, ukazuje da se dovoljno ne prepoznaje problem.
To znači da se ne poznaju dovoljno uzroci posjeta. Posljedice procesa unutar povijesne jezgre su dnevne posjete ili migracije, koje nisu nastale samo kretanjima gostiju s kruzera – ističe prof. dr. sc. Antonije Đukić, specijalist za razvoj stanovništva i naselja te modeliranja razvoja s fakulteta Mediteranske poslovne studije. Profesor Đukić svoja razmišljanja iznosi na temelju nekoliko provedenih studija rađenih u povijesnoj jezgri pa tako navodi kako je 2006. godine unutar zidina bilo 135 turističkih objekata, 450 ležaja te 392 djelatnosti s oko 2700 radnih mjesta.
O zadržavanjima turista, monitoringu, o problemu najavljenog projekta i zašto je pogrešno zabranjivati ljudima ulazak u grad – čitajte u tiskanom izdanju DuLista. Čekamo vas na kioscima!
Provedeno istraživanje: značenje povijesne jezgre
Prema posljednim rezultatima monitoring istraživanja građana Dubrovnika iz 2011. , u kojem je sudjelovalo 350 anketiranih (autohtonih i doseljenih čije je mjesto rođenja izvan Dubrovnika), oko 32 posto povezuju značenje povijesne jezgre s Gradom. Najnižom ocjenom od 2,4 ocjenjena je tehnološka razvijenost Grada. Isti monitoring je proveden i 2016. godine i podaci su bili identični. To je poražavajuće posebno s pogleda tehnološke razvijenosti jer se znamo često hvaliti kako se razvijamo kao ‘pametni grad’.