Iako je Županijskoj upravi za ceste Vlada RH rebalansom smanjila proračunska sredstva za čak pet milijuna kuna, ta županijska ustanova nastavlja s realizacijom zacrtanog plana.
Ravnatelj Županijske uprave za ceste Nikša Konjevod za duList govori o dosadašnjim, ali i budućim ulaganjima ŽUC-a u cestovnu infrastrukturu u Dubrovačko-neretvanskoj županiji.
Posljednji projekti o kojima ste govorili u javnosti odnose se na Općinu Konavle. Završili ste prvi kružni tok u Konavlima.
– U dogovoru s Općinom Konavle na Ljutoj smo krenuli u gradnju kružnog toka kako bi spriječili gužve i ubrzali promet pored jedne od najposjećenijih turističkih destinacija u najjužnijom općini u Županiji. U gradnju kružnog toka uložili smo ukupno 600 tisuća kuna, po pola ŽUC i Općina.
ŽUC upravo završava i radove na cesti kroz Konavosko polje. O kakvom je projektu tu riječ?
– Radi se o četiri kilometra dugoj cesti kroz Konavosko polje, od Zvekovice do Zakrajnice, a koja bi trebala biti završena do početka listopada. U ovaj su infrastrukturni projekt uložena 4,5 milijuna kuna. Čelnici Općine Konavle istaknuli su kako im je ovaj infrastrukturni projekt značajan, pa je on uvršten na listu projekata ŽUC-a i, kada je na njega došao red, krenuli smo u realizaciju.
Dogovor s Općinom Konavle
Ipak, najveći, ili možda je bolje reći najznačajniji projekt, bi trebao biti gradnja novog ulaza u Cavtat. Možemo reći kako je neprimjereno da jedan turistički centar poput Cavtata ima tako nesiguran ulaz.
– Već duže vrijeme nam je cilj krenuti u taj projekt. I Općina i ŽUC dakako bez zadrške smatraju kako je doista problematičan sadašnji ulaz. Ne samo da Cavtat nije nešto tako zaslužio nego je riječ i o problemu u smislu gužvi na magistrali, a upitna je i sigurnost prometovanja odnosno izlaska na istu tu magistralu.
Kada možemo očekivati da će se taj projekt konačno realizirati?
– Prema dogovoru Općine i ŽUC-a, očekuje se kako će sva potrebna dokumentacija biti prikupljena u narednih pet do šest mjeseci te da ćemo onda moći krenuti u gradnju. Radimo punim intenzitetom na ovom 15 milijuna kuna vrijednom projektu pa očekujemo kako će Cavtat što prije to bude moguće dobiti novi ulaz.
Ceste na području Grada Dubrovnika više nisu u nadležnosti ŽUC-a. Kakvu ste situaciju ostavili Gradu?
– Na području Grada Dubrovnika smo uredili nogostup od pumpe u Komolcu do mosta na Ombli, na ulazu u Novu Mokošicu smo postavili semafore. Izrađivali smo dokumentaciju za za gradnju dionica ceste od mosta dr. Franja Tuđmana do Pobrežja te od Osojnika do Gromače. O značaju ove dvije dionice ceste za Gornja sela u Primorju i dio Rijeke dubrovačke oko Mokošice i Nove Mokošice, ne treba posebno govoriti. Obje su od iznimnog značaja i omogućiti će da se razvoj nastavi i u zaleđu koje je sada loše prometno povezano s Dubrovnikom.
Kružni tok u Korčuli
Jeste li Gradu ostavili i projekte koje ste planirali raditi?
– Da, sve smo odrađeno i zamišljeno na području Grada predali gradskoj upravi. Posebno je projekt uređenja ceste od pumpe u Komolcu do Brgata. Njime je ŽUC, u skladu s prostornim planovima nastojao omogućiti kvalitetnu povezanost Rijeke dubrovačke i Župe, što najprije podrazumijeva uređenje zaista neprimjerenog prostora oko same pumpe. Može se urediti to križanje, a sve do Knežice napraviti pješačka staza i postaviti rasvjeta. Projekt sadrži i uređenje raskrižja za Knežicu i Šumet. Dakle, namjera je ŽUC-a i Županije bila da se od također značajnog turističkog subjekta, ACI marine u Komolcu, do Brgata napravi primjerena cesta sa šetnicom i rasvjetom. Projekti su u Gradu i sada je na njima, da u skladu s vlastitim vizijama, mogućnostima i prioritetima krenu u njihovu realizaciju.
U Neretvi se kao najveći problem navodi ulaz u Rogotin. Što je s tim projektom?
– Taj značajan projekt za Grad Ploče radimo u suradnji s pločanskom gradskom upravom i Hrvatskim vodama. Projekt je usporen radi rješavanja građevinske dokumentacije, ali očekujemo kako će se sve to, pa i model financiranja projekta, riješiti te da ćemo uskoro krenuti u realizaciju.
Na Korčuli, za koju će mnogi reći da je cestovno najbolje uređena, najveći je projekt gradnja kružnog toka na ulasku u sam Grad Korčulu.
– Zaista je riječ o najvećem projektu u Gradu Korčuli. Nadam se da ćemo uskoro riješiti sve nedoumice sa svim susjedima zemljišta na kojem se gradi kružni tok i Gradom Korčulom te da ćemo prići radovima u punom intenzitetu. Nadam se da ćemo sve to kvalitetno riješiti te da ćemo do iduće sezone, uz Cavtat, riješiti i ulaz u još jedan turistički biser Županije.
35 kilometara novih cesta
Od kada ste došli na čelo ŽUC-a realiziran je niz projekata od Konavala preko Grada, Primorja, Pelješca i Neretve do Mljeta i Korčule, a najavljen je i čitav niz novih projekata.
– ŽUC samo radi posao zbog kojeg postoji. Imamo odličan odnos sa županom Nikolom Dobroslavićem i županijskom upravom, a na terenu jako dobro surađujemo s gradonačelnicima i načelnicima općina. Svima nam je cilj da se poboljša cestovna infrastruktura.
Koliko je cesta i s kolikim iznosom napravljeno ili obnovljeno od kada ste na čelu ŽUC-a?
– Radi se od oko 135 kilometara cesta koje su obnovljene ili uređene, a u sve to je uloženo oko 150 milijuna kuna. Od toga se 35 kilometara odnosi na gradnju novih cesta.
Što su Vam prioriteti u narednom razdoblju?
– Planovi za naredno razdoblje su nam malo 'potkresani' jer je Vlada posljednjim rebalansom smanjila sredstva ŽUC-u za 5 milijuna kuna. No, najveća mi je želja i dalje da krenemo s realizacijom zaobalne ceste kroz Primorje. Radi se o 42 kilometra dugoj cesti zaleđen, od Osojnika do Dola, a taj smo idejni projekt predstavili u javnosti. Mislim da bi to za promet u ovom dijelu Županije bilo nešto najbolje. No, tu se radi o dugoročnom projektu jer za njegovu potpunu realizaciju treba 10-ak godina. Od kratkoročnih projekata, uz ulaze u Cavtat i Korčulu, nadam se da ćemo uskoro riješiti dvojbe oko ceste koja će povezati općinu Zažablje s Općinom Slivno odnosno Klekom i skratiti put za 40-ak kilometara te da ćemo krenuti u realizaciju tog 6 milijuna kuna vrijednog projekta. Projekt smo uspješno kandidirali kod Hrvatskih cesta i on je sada ušao u njihov investicijski ciklus te se nadamo kako će kod njegove realizacije sve teći u najboljem redu.