Hrvatska bi od 1. siječnja 2023. trebala postati punopravna članica Schengena. Od toga nas dijeli tek jedan korak – konačna potvrda Vijeća EU, što se očekuje početkom prosinca. Tako bi kontrole na kopnenim granicama Hrvatske prema drugim zemljama Schengena trebale biti ukinute od 1. siječnja sljedeće godine, a u zračnim lukama od 26. ožujka.
Na granicama je sve spremno
Dočekujemo li spremno ulazak u Schengen, pitali smo Policijsku upravu Dubrovačko-neretvansku, ali i Zračnu luku Dubrovnik.
—Svi granični prijelazi na području Policijske uprave dubrovačko-neretvanske spremni su za ulazak Hrvatske u schengenski prostor, u sklopu čega je granična policija pristupila infrastrukturnim, tehničkim i kadrovskim pripremama, prošla nekoliko krugova evaluacije komisije Schengena i pri tom zadovoljila sve zadane kriterije prilagodbe budućoj vanjskoj granici Schengena – navode za DuList iz Policijske uprave dubrovačko-neretvanske. Dodaju kako je Republika Hrvatska zakonski i proceduralno već prilagođena europskoj pravnoj stečevini, pravilima i standardnim postupcima u radu granične policije. Zanimalo nas je i hoće li se i što ulaskom u schengenski prostor promijeniti po pitanju pograničnog prometa s BiH.
— Po pitanju pograničnog prometa ne mijenjaju se pravila koja su donesena bilateralnim sporazumom između Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine – kratko navode iz Policijske uprave.
U Zračnoj luci u tijeku prilagodbe
Kad je pak riječ o Zračnoj luci, direktor Viktor Šober ističe kako je Zračna luka Dubrovnik u postupku prilagodbe za Schengen režim. Svi osnovni radovi bit će završeni prije 26. ožujka 2023., a riječ je o organizaciji zone dolaska za putnike iz trećih zemalja. Ističe i kako se radi na povećanju prostora za putnike u dolasku iz trećih zemalja kao pripremu za uvođenje EES (entry/exit sustava) za ulazak u Schengen zonu. Naravno, zanimalo nas je i kako će se novi granični režim odraziti na poslovanje, odnosno promet Zračne luke i što će nam to donijeti.
— Nova podjela Schengen/nonSchengen putnika za zračnu luku donosi novi izazov za upravljanje kapacitetima jer mi, kao koordinirana zračna luka imamo svoj deklarirani kapacitet od 7 letova odnosno 14 operacija slijetanja i polijetanja u jednom satu. U ovogodišnjem redu letenja imali smo ukupno 7 letova u satu iz Schengen destinacija i non-Schengen destinacija neovisno o njihovom međusobnom omjeru. S ulaskom Republike Hrvatske u Schengenski prostor, tj. s novom granicom i podjelom površina upravljamo s kapacitetima za sljedeću godinu tako da ćemo u satu prihvatiti maksimalno 4 leta iz non-Schengen destinacija od ukupno 7 letova u satu prema deklariranom kapacitetu zračne luke. Ovo satno ograničenje osigurava najbolju kvalitetu usluge i ukupno ne smanjuje realizaciju najavljenih letova već se njihovim raspoređivanjem po satima na najbolji mogući način koriste infrastrukturni kapaciteti zračne luke – zaključio je Šober.
Nakon potvrde Vijeća EU Hrvatska će postati 27. članica schengenskog područja.
Objavljeno u tiskanom izdanju 9. studenog 2022.