Zavod za povijesne znanosti HAZU u Dubrovniku nastavlja sa svojom tradicijom predstavljanja javnosti svojih najnovijih izdanja. Tako je večeras u Soročevićevom ljetnikovcu održano predstavljanje nekoliko najnovijih djela proizašlih iz dubrovačkog Zavoda.
Riječ je o časopisu ANALI ZAVODA ZA POVIJESNE ZNANOSTI HAZU DUBROVNIK ANNALS, zborniku THE EUROPEAN TRIBUTARY STATES OF THE OTTOMAN EMPIRE IN THE SIXTEENTH AND SEVENTEENTH CENTURIES čiji su priređvači Gábor Kármán i Lovro Kunčević, te knjigama ŽIDOVKE U DUBROVAČKOJ REPUBLICI autorice Vesne Miović, DJECA MILOSRĐA: NAPUŠTENA DJECA U DUBROVNIKU OD 17. DO 19. STOLJEĆA Rine Kralj-Brassard i OREBIĆ U 19. STOLJEĆU PREMA KATASTRU FRANJE I. Irena Ipšić.
Knjige su predstavili Štefica Curić Lenert, Lovro Kunčević, Relja Seferović, Slavica Stojan i Nenad Vekarić, dok su u prigodnom programu sudjelovali mladi gitarist Lovro Barišić, Nika Burđelez i Brigita Masle Dražinić
U knjizi “Orebić u 19. stoljeću prema katastru Franje I” autorica Irena Ipšić kao polazište koristi katastar iz 1836. godine u analizi raznih gospodarskih, društvenih, demografskih i inih procesa te je uspjela rekonstruirati gospodarski i društveni razvoj najvećeg naselja poluotoka Pelješca. Područje Orebića bilo je u okvirima Dubrovačke Republike specifično zbog izrazite pomorske orijentacije stanovništva koja je dovela do stvaranja bogatog brodovlasničkog sloja. Stoga je Republika već od 18. stoljeća izuzela to područje, odobravajući neformalno otkup od kmetstva. Uz Orebić, taj je privilegij imao još jedino Cavtat, kao brodarski centar na drugoj strani Republike.
Novoobjavljena knjiga Rine Kralj-Brassard „Djeca Milosrđa. Napuštena djeca u Dubrovniku od 17. do 19. Stoljeća“ plod je duljeg arhivskog istraživanja ponajviše u fondu Dubrovačke Republike Državnoga arhiva u Dubrovniku. U njoj se autorica posvetila najranjivijoj marginalnoj skupini – napuštenoj djeci. Njihove sudbine autorica iščitava iz poslovnih knjiga Hospitala milosrđa u Dubrovniku, koje je djelovalo od 1432. godine, poslovnih ugovora s dojiljama i udomiteljima, te različitim drugim izvorima relevantnim za demografsku povijest nahoda. Središnje mjesto pripada radu institucije dubrovačkog Hospitala milosrđa, od njegova utemeljenja kada je donijeta odluka o izgradnji dubrovačkog nahodišta. Opisala je mjesta i načine na koje se sve dijete ostavljalo, te kako je nahod postajao “komunsko dijete”. Zabilježila je što se sve o djetetu znalo ili nije znalo prije nego što je ušlo u okvir komunske skrbi, kako ih se pokrštavalo, koja su imena i prezimena dobivala napuštena djeca.
Anali Zavoda za povijesne znanosti u Dubrovniku ove su godine tiskani u dva toma, sa 18 znanstvenih radova, a predstavila ih je Štefica Curić Lenert. Novi Anali donose i tri rada stranih autora. Paola Pinelli piše o proizvodnji tkanina u Dubrovniku u 15. stoljeću, Antal Molnar, proučavajući arhivsku građu Rimske inkvizicije donosi podatke o položaju katoličke crkve na području Osmanskog carstva, o ulozi dubrovačkog nadbiskupa na Balkanu, ali i pregled djelatnosti dubrovačkih trgovaca u Budimu. Fiorentino Pietro Giovino piše o sudbini posjeda dubrovačke vlasteoske obitelji Zamagna u Napuljskom kraljevstvu, od njegova stjecanja krajem 17. st. pa do početka 20. stoljeća, kada je posjed završio na bubnju.
Početna istraživanja socijalne topografije predstavlja članak o posjedu plemićke obitelji Volcassio u srednjovjekovnom Dubrovniku. Irena Benyovsky i Stipe Ledić bave se posjedom obitelji Volcassio u starom Dubrovnikum kazala je Štefica Curić Lenert, dodavši kako autori proučavaju rezidencijalnu mobilnost unutar grada, stanje na tržištu nekretninaiI process urbanizacije, pozicioniraju posjed ove plemićke obitelji I njegovo okrupnjavanje, te prate dinamiku imovinskih odnosa kroz nekoliko generacija.
U okviru doktorskog studija “Povijest stanovništva” na Sveučilištu u Dubrovniku, izvršeno je opsežno istraživanje kriminaliteta na vrelima iz Državnog arhiva u Dubrovniku. Prvi u nizu znanstvenih radova, objavljeni su o ovom broju Anala. Riječ je o dva znanstvena rada. Ana Prohaska, Ivana Mrđen i Nenad Vekarić istražili su ritam zločina, odnosno mjesečnu i godišnju distribuciju kaznenih djela u spomenutom razdoblju. Tempo suđenja i trajanje dubrovačkih kaznenih postupaka istražili su Goran Cvjetinović, Ruža Radoš uz mentoricu Nellu Lonzu.
Analizom poslovnih knjiga Hospitala milosrđa, Rina Kralj Brassard i Kristina Puljizević razmatraju koncept postanka i djelovanja prvog dubrovačkog rodilišta, koje je nastalo kao rezultat specifične socijalne politike Dubrovačke Republike.
22 šaljive pjesme dubrovačkog vlastelina Mata Franiva Zamagne , koje je sa svojom družinom pjevao o blagdanima, a namijenio svojim najbližim srodnicima, prijateljima i stanovnicima Rijeke Dubrovačke u svom radu donosi Jelena Obradović Mojaš.
U svojoj najnovijoj knjizi “Židovke u Dubrovačkoj Republici” Vesna Miović bavi se dosad slabo istraženom temom – dubrovačkom Židovkom u intimi doma i obiteljskog života, ali i na blistavoj pozornici poslovnih susreta i raznih dodira širom Mediterana. Život židovske žene autorica razmatra od druge polovice 16. do početka 19. stoljeća. Naglasak je stavljen na obiteljskim odnosima, pri čemu se osobito potanko analizira sklapanje braka kao najsvečaniji čin.