Dubrovački ogranak Matice hrvatske predstavio je treće ovogodišnje izdanje časopisa „Dubrovnik“.
Najveći blok posvećen je baštini Franjevačkog samostana Male braće, odnosno restauraciji oslika u klaustru samostana Male braće u Dubrovniku o kojoj su govorili fra Stipe Nosić iz samostana Male braće i Ana Požar Piplica, voditeljica projekta restauracije iz Hrvatskog restauratorskog zavoda.
Oslici nastali početkom 18. stoljeća doživjeli su niz izmjena, preinaka i intervencija, a restauratorskim radom koji traje već tri i pol godine dobiveni su odgovori na mnoga pitanja koja su se skrivala iza 18 likovnih kompozicija iz života svetog Franja Asiškog. Fra Stipe Nosić posebno je istaknuo značaj stihova zaboravljenog pjesnika Bernardina Ričardića koji krase oslike i prate priču na oslicima.
Ivana Požar Piplica istaknula je kako se ekipa restauratora tijekom istraživanja oslika susrela s nevjerojatnom situacijom koja je za restauratore nezahvalna.
– Mnoge preinake nisu izvršene samo na oslicima već i kroz gradnju interpolacija, otvora u zidovima. Utvrdili smo kako je riječ o oslicima iz života svetog Franja, ali su se s vremenom prvobitni oslici izgubili – istaknula je Požar Piplica, dodavši kako su restauratori bili pred izazovom odabira između vrijednosti tri razdoblja.
– Naime, analizom i sondiranjem saznali smo da su oslici rađeni početkom 18. stoljeća te u 19. i 20. stoljeću. Stoga smo se odlučili predstaviti sva tri razdoblja. Imali smo tako situaciju da smo očuvali oslik susreta svetog Franja i svete Klare preko oslika smrti svetog Franja – rekla je Požar Piplica.
Vinicije Lupis govorio je o doprinosu Stjepana Gradića koji je u 18. stoljeću svom gradu oporučno darovao moćnik glave svete Suzane, Zenobija, Jeronima i Zenobije, inače lijep primjer ranobaroknog rimskog zlatarstva u Dubrovniku, djelo ruku zlatara Marca Gamberuccija. U sekciji poezije u treći broj uvršten je domoljubni pjesnik Josip Palada te španjolsko-peruanski 'pjesnik amazonske prašume'Alfredo Perez Alencart. Također, u sekciji drame predstavljena je Euripidova Medeja u prijevodu Luka Paljetka.
U dijelu časopisa koji se bavi prozom uredništvo je pripremilo priču Mata Jerinića 'Ljubav' te povijesnu priču Miloša Martinovića 'Dubrovnik – Desislavino izgnanstvo' u prijevodu Antuna Česka. U broj su također uvršteni eseji Dubravka Krstića 'Možda je to neki znak' i Nikole Šimića Tonina 'Nebeska drva' te dva ogleda, Josipa Lisca uz 50. obljetnicu smrti Stjepana Ivšića i tekst Nikole Šimića Tonina o plemenitoj Adeline Pauline Irby.
Promociju časopisa „Dubrovnik“ uveličali su i dramski umjetnici Glorija Šoletić i Zdeslav Čotić, koji su čitali dijelove iz Euripidove Medeje te glazbena umjetnica Marija Grazio koja je izvela djela Ferda Grazia, Prokofjeva i Brahmsa.