Sinoć u Čitaonici Narodne knjižnice Grad održano je predavanje Vlastimira Vekarića na temu ‘350 godina peljeških jedrenjaka’.
Vekarić, vrsni poznavatelj pomorske prošlosti i pelješkog kraja, govorio je o povijesti peljeških jedrenjaka, značenju i ulozi pomorstva u gospodarstvu i ukupnom životu Orebića i Pelješca.
Uvodno je Vekarić počeo priču o pelješkom pomorstvu, od njegova samog početka u 15. stoljeću kada su obespravljeni Pelješčani, tada kmetovi Dubrovačke Republike, ostali bez zemlje i svih sredstava za život, iz čega su jedini izlaz vidjeli u odlasku na more. U to doba Pelješčani sami grade brodove i jedrenjake i odlaze s njima po Jadranu trgovati. Bilo je to doba kada je kmet bio bez prava, a plemić je bio gazda koji je njime upravljao, ali čim bi isplovio brodom, više nije bio kmet, bio je slobodan. Kmetovima je to bila jedina prilika da zarade za život i oni koriste povlasticu koja je tada pisala u dubrovačkom zakoniku, a glasila je kako kmet može sam sebe otkupiti. Oni se potom bogate na moru baveći se pomorskom trgovinom. Nalaze kapital, otkupljuju sebe i otkupljuju svoju zemlju. Postoje generacije peljeških kmetova koji su na takav način stvorili šansu za bolji život. Mnogi su čak ušli i u diplomatsku službu Dubrovačke Republike, držali su šest konzulata i postajali plemići. Vekarić ističe kako je nevjerojatan njihov put koji su prošli upornošću, marljivošću i predanošću u najgorim životnim situacijama te dodaje kako se tako nešto nigdje u svijetu nije događalo. Na koncu bi kmetovi postajali europski bogataši.
Vekarić je objasnio kako su obitelji koje su se prve počele baviti pomorstvom zatvorile i napravile krug orebičke aristokracije, po uzoru na dubrovačku, ali su ovaj krug činili pomorci, odnosno kapetani i mornari. Takozvana orebićka aristokracija držala je svoj položaj i svoju djecu odgajala da ”otplovi” tim istim putem.