Izlaganjem ‘Javna riječ kao žensko oružje’ ovoga petka u Saloči od zrcala Dubrovačke knjižnice obilježile su šezdesetu godišnjicu smrti Marije Jurić Zagorke.
Presjek Zagorkinog rada, kako novinarskog, tako i književnog, dale su predavačice iz Centra za ženske studije, Ana Pavlić i Sandra Prlenda, a ova manifestacija počela je već jučer pod nazivom ‘Marija Jurić Zagorka – 60 godina poslije’ i predavanjem ‘Zagorka i žensko pitanje: stota obljetnica zahtjeva za žensko pravo glasa’.
Tako se jučer govorilo o počecima borbe za rodnu ravnopravnost u Hrvatskoj, promatranim kroz prizmu djelovanja Zagorke. Uz analizu njezinog političkog aktivizma i zagovaranja emancipacije žena u pravnom, obrazovnom i ekonomskom smislu posebna pažnja bila je posvećena Zagorkinoj priči o prvim ženskim političkim demonstracijama, a dio istih publika je moga čuti i u današnjem predavanju.
Marija Jurić Zagorka bila je reporterka u Obzoru, izvjestiteljica iz sabora u Budimpešti, urednica ženskih časopisa, poput ‘Ženski list’, te što je najvažnije, neprestano aktivna u svom ‘djelovanju perom’. Nastojala je neprestano, uz informiranje i zabavu, pobuditi kod čitatelja borbenost i podršku idejama nacionalne slobode i samostalnosti te ženske emancipacije i na tom putu nailazila na brojne prepreke.
Marija Jurić Zagorka bila je poprilično buntovnog duha, vrlo rano počela je pokazivati zanimanje za pisanje i za politička pitanja, kazala je Pavlić za početak, posvetivši se u prvom dijelu predavanja impresivne Zagorkine biografije i njenog suodnosa s roditeljima i mužem Mađarom, za kojeg je Jurić Zagorka tvrdila kako joj ‘nije dozvoljavao da bude u javnom prostoru’.
Danas najčitanija hrvatska spisateljica, nekad je pogrdno bila zvana ‘piscem u suknji’, a doživjela je i nebrojeno mnogo ‘pljuski u novinarskom radu’. Danas je poznata kao jedna od najplodnijih autorica, pionirka ZF i kriminalističkog romana, konačno vidljiva autorica.
– Nasljeđe koje nam je Marija Jurić Zagorka ostavila jest da žene ulaze is spavaćih soba i kuhinja u javni prostor. Zagorka je bila žena novog doba, sve ono što žena tad nije smjela biti – kazala je Pavlić pričajući dalje biografiju, do bijega iz nesretnog braka pa do življenja od vlastitog rada i to od političkog novinarstva, što je tad bilo nezamislivo. Uz to, vezivala se uz socijalne slojeve društva, radnike i radnice… Koje će uskoro sudjelovati u prosvjedima i demonstracijama. Zagorka je bila žena koja je upozoravala ljude da govore hrvatski, bila je društvena marginalka, analitičarka… Aktivna sudionica ženskog pokreta i novinarka tema koje se nisu mogle lako pronaći u tisku.
– Zagorka je bila vrijedna svom uredništvu, jer su njezini članci podizali tiražu, u tom vremenu Obzor se prodavao za 5 tisuća primjeraka – kazala je među ostalim Pavlić, ističući ddalje impresivne dijelove biografije naše velike, najčitanije spisateljice, koju diskriminacija, pa ni zatvor ni samica nikad nisu pokolebali, a najveći uspjeh joj je organizacija ženskih demonstracija te pokretanje časopisa ‘Ženski list’, koji se nije bavio samo trendovima, već je pomalo radikalan.
– U ‘Ženskom listu’ potiče se ideja žene novog doba, aktivne u javnom životu, obrazovane individualke svjesne vrijednosti svog rada za kojeg će primiti adekvatnu plaću – dodala je Pavlić.
Njezin književni rad prikazan je u kontekstu tadašnje proizvodnje popularne kulture kroz tiskane medije, odnosno kroz romane u nastavcima, o čemu je više pojasnila Prlenda. Od povijesnih romana, možda najpoznatije djelo Marije Jurić Zagorke je Grička vještica, ciklus od sedam romana: Tajna Krvavog mosta, Kontesa Nera, Malleus Maleficarum, Suparnica Marije Terezije I, Suparnica Marije Terezije II, Dvorska kamarila, Buntovnik na prijestolju. Tu su i Gordana, Kći Lotrščaka, Kneginja iz Petrinjske ulice – prvi hrvatski kriminalistički roman, a važne drame su joj Evica Gupčeva, Kalista i Doroteja, Filip Košenski…
Inače, pod prezimenom Jurić Vodvarka, Jurić zagorka je objavila jedan od najvažnijih ZF romana, socijalno utopistički ‘Crveni ocean’ temeljen ja događajima ‘Listopadske revolucije’.
Centar za ženske studije Zagreb od 1995. godine provodi obrazovni program Ženskih studija, djeluje na promicanju ženskostudijskih tema na sveučilištu, potiče istraživanja ženske subjektivnosti, povijesti i kulture, roda/spola, moći i znanja te pridonosi afirmiranju rodno osviještene politike iz kritičkog feminističkog motrišta.
U ostvarivanju svojih ciljeva, Centar se vodi načelima poštivanja različitosti, uključivosti, ženske i transnacionalne solidarnosti, kulture nenasilja i društvene odgovornosti. Svojim jedinstvenim obrazovnim programom, kulturno-umjetničkim i aktivističkim angažmanom, Centar je pokretač društvenih promjena i utječe na razvoj demokracije u zemlji i regiji.
Od 2009. godine Centar za ženske studije upravlja Memorijalnim stanom Marije Jurić Zagorke i provodi dokumentacijsko-informativne, obrazovne i kulturne aktivnosti vezane uz proučavanje i promicanje Zagorkine baštine i tema vezanih uz žensko stvaralaštvo. Svake godine Centar u suradnji s Odsjekom za komparativnu književnost Filozofskog fakulteta u Zagrebu organizira Dane Marije Jurić Zagorke. Centar je osnovao Zbirku Marije Jurić Zagorke i izdaje književno-znanstvene zbornike sa znanstvenog skupa u okviru Dana MJZ.