Preciznu zaradu od turizma u Hrvatskoj nije moguće odrediti, kao ni odgovor na raspodjelu financija po regijama.
Turizam je heterogen i pokriva niz djelatnosti, pa prema tome nije moguće odrediti financijski domet takve gospodarske grane.
Kako prenosi dalmacijanews.com, profesorica dr.sc. Lidija Babić, pročelnica Katedre za ekonomiku nacionalnog gospodarstva i voditeljica studija Turizam pri splitskom Ekonomskom fakultetu, istaknula je kako se turizam sastoji od niza izravno i neizravno povezanih djelatnosti koje povremeno ili posredno sudjeluju u formiranju turističke ponude.
Zbog toga, kako naglašava, dio prihoda po osnovi turizma realizira i zadržava na lokalnoj razini, dio na regionalnoj, a dio transferira na nacionalnu razinu, pa se precizne brojke ne mogu pouzdano znati.- Uz to, postoji i dio sive ekonomije te ni sustav statistike ne omogućuje precizno i transparentno praćenje svih prihoda po osnovi turizma – naglašava Babić.
Turistička potrošnja obuhvaća, ne samo potrošnju turista, već i sve oblike potrošnje koji se u destinaciji ostvare zbog turista odnosno njihovih potreba. Brojka koja se plasira javnosti kao zvanični podatak o prihodima od turizma dobije se kombinacijom anketiranja putnika i podataka MUP-a i Državnog zavoda za statistiku o broju putnika. Hrvatska je također ušla u krug zemalja koje izrađuju satelitsku bilancu turizma, no nema pouzdan i razrađen sustav statistike potrebne za tako opsežne analize.
Razvijene države Europe i svijeta imaju razrađen sustav statistike na svim teritorijalnim razinama uključivo i lokalnoj te u svakom trenutku mogu dati suvisle izračune, primjerice imaju multiplikatore turističke potrošnje, zaposlenosti itd., čak i za potrebe praćenja učinaka neke veće manifestacije na lokalne prihode ili zaposlenost. – ističe dr. Petrić.
Za potrebe stručnih rasprava u javnosti najčešće koriste podaci Instituta za turizam iz Zagreba, koji svake dvije do tri godine radi tržišna istraživanja na uzorku od oko pet tisuća turista koji borave u priobalnim i otočnim mjestima Hrvatske.