U Saboru RH danas se čita Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obnovi ugrožene spomeničke cjeline Dubrovnika.
Odmah na početku,Berislav Šipuš osvrnuo se na promjene koje slijede usvajanjem novog zakona, a one znače kako će se donošenjem zakona urediti nov način upravljanja Zavodom za obnovu Dubrovnika, promijenit će se sastav Stručno-savjetodavnoga povjerenstva u Zavodu, te će se izmijeniti ovlaštenik upravljanja i gospodarenja dubrovačkim fortifikacijskim sustavom i način financiranja Zavoda za obnovu Dubrovnika.
Osnivači Zavoda
Osnivači Zavoda bit će Republika Hrvatska s udjelom od 60 posto, Grad Dubrovnik s udjelom od 30 posto i Dubrovačko-neretvanska županija s udjelom od 10 posto. Do sada su osnivači Zavoda bili Republika Hrvatska s udjelom od 60, Grad Dubrovnik s udjelom od 20 i Dubrovačko-neretvanska županija s udjelom od 20 posto.
Prijelaznim odredbama propisuje se da danom stupanja na snagu ovoga zakona upravljanje i gospodarenje dubrovačkim gradskim zidinama kao javnim dobrom u općoj upotrebi preuzima Grad Dubrovnik, te prestaju sva prava trećih osoba koje su po bilo kojoj osnovi koristile, upravljale ili gospodarile gradskim zidinama.
Prema novom zakonu, Društvo prijatelja dubrovačke starine trebalo bi predati u posjed Gradu Dubrovniku stare zidine u roku od 15 dana od dana kada bi stupio na snagu ovaj zakon, s cjelokupnom dokumentacijom. Društvo je također dužno predati Gradu Dubrovniku i novčana sredstva namijenjena za obnovu starih zidina, a koja još nisu utrošena u tu svrhu.
Ostali vijećnici
Željko Reiner (HDZ) je zakon katastrofalan, a Branku Bačiću (HDZ) ističe umanjivanje osnivačkog udjela Županije. Igor Kolman (HNS) osvrnuo se na netransparentnost upravljanja zidinama, te nužnost stavljanja brige o kulturnom dobru u proces bolje kontrole, a uprihodovana sredstava pod sustav javne nabave. Frano Matušić (HDZ) iznio je stav kako je Prijedlog zakona nedemokratski prijedlog koji je povezan s interesom HNS- a, a Branko Bačić dodao je kako se Zakon donosi u svrhu punjenja gradskog proračuna. Matušić je apelirao je da se Zakon povuče iz procedure jer se samo prividno bavi pitanjem funkcioniranja Zavoda za obnovu Dubrovnika.
Replicirala mu je Tatjana Šimac Bonačić koja jer rekla kako su predstavnici Zavoda sudjelovali u proceduru donošenja odluka, koji su uputili niz amandmana, koji su većinom uzeti u razmatranje. Koloman je replicirao na izajve o punjenu gradskog proračuna, dodavši kako je Grad Dubrovnik povećao proračun zbog ostvarenog suficita te da je jedan od najuspješnijih proračuna u RH, uključujući i Državni proračun.
– Grad za kulturu izdvaja 54 milijuna kuna, što je najveće ulaganje u kulturu po glavi stanovnika. U tijeku je obnova Lazareta u iznosu od 30 milijuna kuna. Toliko o dubrovačkom ulaganju u kulturu – također je istaknula Šimac Bonačić.
– Nitko ne želi umanjiti ulogu Društva prijatelje dubrovačke starine, ali je neosporno da ta udruga ostvaruje ogromne prihode gospodareći javnim dobrom i nužna je potreba za transparentnijim prikazivanjem njihovih financija – dodaje Šimac Bonačić.
Matušić odgovorio Ingrid: Želite da partija SDP-a upravlja zidinama
– Gradu Dubrovniku moraju se vratiti gradske zidine. To Vam je kao da date nekome drugome svoju kuću na upravljanje, pa je tražite natrag – istaknula je zastupnica Ingrid Antičević Matić.
– Oni upravljaju imovinom od 50 milijuna kuna i Vi smatrate kako to ne bi trebalo biti transparentno? – upitala je Antičević.
– Društvu vi konfiscirate imovinu DPDS-u, a tražite transparentnost koju imaju! To Vi želite, da partija SDP-a upravlja zidinama – odgovorio joj je Frano Matušić, koji je usporedio i turizam u Hrvatskoj s onime samo u Dubrovniku.
Deset posto cjelokupnog broja posjetitelja su oni koji žele doći i vidjeti zidine u Dubrovniku – istaknuo je Matušić.
Predsjednik Sabora Leko uputio pitanje Matušiću – 'Što prodaje Društvo prijatelja?', misleći na to čija je imovina, te je iz Matušeićeva odgovora zaključio kako 'Prodaju dubrovačke starine', čime je završena rasprava.
Sjednica Hrvatskog sabora zasjeda i prati se uživo, što možete pratiti ovdje, dok je ovdje cjelokupni prijedlog zakona.
Zavodom upravlja Upravno vijeće koje se sastoji od predsjednika i četiri člana, od kojih predsjednika i dva člana imenuje i razrješuje Vlada Republike Hrvatske, a po jednog člana župan Dubrovačko-neretvanske županije i gradonačelnik Grada Dubrovnika. Zavod također ima Stručno-savjetodavno povjerenstvo za obnovu Dubrovnika, u koje Upravno vijeće imenuje stručnjake iz područja zaštite graditeljske baštine, a po jednog predstavnika imenuju Ministarstvo kulture, Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja, Grad Dubrovnik, Hrvatska komora arhitekata i inženjera u graditeljstvu i Hrvatsko društvo konzervatora.