Želimo da novim zakonom o pomorskom dobru veliki gradovi, kao što je Dubrovnik, dobiju prava koja dosad nisu imali. Smatramo da gradovi mogu bolje upravljati pomorskim dobrom – kazao je po završetku javne rasprave o nacrtu zakona o pomorskom dobru i morskim lukama ministar pomorstva, prometa i infrastrukture Siniša Hajdaš Dončić.
Dubrovnik se tako našao u društvu šest gradova na Jadranu na koje se odnosi pojam ‘veliki grad’.
– Želimo s dionicima iskomunicirati ovaj zakon. Njihovi interesi nisu isti i najbolje sugestije ćemo uvažiti. Primjedbe su od Rijeke do Dubrovnika pretežno iste. Od prava županija i gradova, primjedbi koncesionara. Želimo očuvati opći interes na pomorskom dobru, ali i omogućiti ubrzano koncesioniranje i poslovne aktivnosti na pomorskom dobru – izjavio je Hajdaš-Dončić.
– Mi smo radikalniji i predlažemo da gradovi sjedišta županija mogu osnivati svoje lučke uprave. Grad je financijski sposoban uložiti u komunalnu infrastrukturu. Svjedoci smo lučice Batala, gdje Županija nije sposobna napraviti veliku komunalnu marinu za građane, a Grad Dubrovnik ima te financijske kapacitete – iznio je svoj prijedlog gradonačelnik Andro Vlahušić, što je ministar Hajdaš-Dončić komentirao riječima: ‘To je prijedlog kao i svi drugi. Razmotrit ćemo ga’.
Samo 18% pomorskog dobra utvrđeno?!
U nacrtu se našao i prijedlog da u svakoj županiji postoji jedna županijska lučka uprava s ispostavama.
– Time se ne umanjuju i ne narušavaju prava, a s druge strane se omogućava integrirano vođenje projekata, privlačenje investicija i apliciranje na EU fondove – kazao je pomoćnik ministra Igor Butorac.
Inače, na javnoj raspravi koja je prethodila tiskovnoj konferenciji istaknuto je kako je od 6278 kilometara pomorskog dobra tek oko 18 posto utvrđeno, a samo 2 posto upisano u zemljišne knjige. Zakon bi trebao ubrzati određivanje tih granica, što bi onda doprinjelo i uspješnijim iskorištavanjem tog područja.
Jedno od zanimljivijih tema bile su tzv. koncesije na zahtjev, koje mogu tražiti hoteli s pet i više zvjezdica, a koje bi im omogućili ekskluzivitet i korištenju plaže (bile bi zatvorene građanima). Odgovornost je davatelja koncesije hoće li na pameti imati javni interes kad dodjeljuju tzv. koncesije na zahtjev, koje mogu zahtjevati hoteli izgrađeni uz obalu, istaknuto je u javnoj raspravi.
– Želimo djelovati i ‘pro business’, ali i zaštitarski – kazao je ministar Hajdaš-Dončić.
‘Produbit će se animozitet s građanima’
Julio Marelić iz Županijske lučke uprave Korčula kazao je kako se zakonom ide na centralizaciju te predložio da se ne ukidaju one lučke uprave koje same ostvaruju prihod za financiranje svojih zadataka. Željan Matić pohvalio je nacrt zakona, ali i dodao kako bi pomorskim dobrom trebao upravljati grad. Igor Legaz iz udruge Divlja Liga pojam ‘hotelska plaža’ preveo je kao ‘privatna plaža te je dodao kako je u zakonu propušteno uvesti pravo služnosti hodanja putevima preko privatnih čestica. Dodao je i kako svi registri vezani za pomorsko dobro moraju biti javni, s čime se složio i ministar.
Stručna suradnica za turizam u HGK Marica Pulitika kazala je kako odredba o isključivim koncesijama za hotele s pet i više zvjezdica predstavlja ‘opasan presedan’.
– To će koristiti vlasnicima, ali će produbiti animozitet lokalnog stanovništva. Dosadašnji slučajevi nisu bili dobri, a znamo da se turziam može razvijati samo u skladu s lokalnim stanovništvom – istakla je Pulitika.
Pulitika je pitala zašto se tom odredbom u neravnopravan položaj stavljaju hoteli s manje zvjezdica u odnosu na višekategornike.
Direktor Luke Dubrovnik Božidar Memed istaknuo je kako je upravno vijeće lučkih uprava bez predstavnika koncesionara protivno svjetskim trendovima.
– Nema tu opasnosti od sukoba interesa ili nadglasavanja, jer je pet predstavnika Vlade, a jedan koncesionara – kazao je Memed te načelnicu Sektora u Ministarstvu pomorstva, prometa i infrastrukture Ninu Perko, koja je nazočila raspravi, spomenuo u kontekstu ‘pogodovanja pojedincima’.
Importanne: Nitko ne štiti ulagače
Gradonačelnikov savjetnik za more Rikard Rossetti istaknuo je kako gradovima trebaju jasni pravilnici o dodjeli koncesija te je pozdravio odluku da se ‘more vrati gradu Dubrovniku’. Upozorio je na problem ‘koncesija na zahtjev’.
– Ako svi iskoriste to ekskluzivno pravo, Dubrovnik će ostati bez mora, a građani neće imati nijednu plažu. Moramo omogućiti pristup građanima – kazao je Rossetti, koji je podsjetio i kako na području županije postoji oko 14 tisuća nelegalnih mula i mulića.
Članica uprave Importanne Resort marija Opić upozorila je kako nacrt zakona ‘ne štiti kapital’.
– Mi smo hotel u Dubrovniku kupili 2003. godine i pola zgrada nam se našlo na pomorskom dobru. A ulagali smo, dizali kategorije hotelu. Građani se imaju pravo kupati, ali nitko ne štiti ulagače, jer zakon ne daje instrumente za jasne kriterije granica pomorskog dobra – kazala je Opić.
Na kraju rasprave ministar Hajdaš Dončić podsjetio je kako javna rasprava traje do 18. veljače, a potom će se ići u sastavljanje prijedloga zakona.