I Dubrovački muzeji dali su svoj obol obilježavanju Godine Orlanda središnjim godišnjim izložbeno-izdavačkim projektom imena ‘Orlando – simbol slobode’. Centralni događaj svakako je istoimena izložba koja će svoja vrata otvoriti u subotu, 14. rujna u Kneževom dvoru. Tim povodom u petak, u palači kneza održana je konferencija za medije na kojoj su sami autori podijelili nekoliko riječi o njenom nastanku.
– Izložba i prateći sadržaj posvećeni su sigurno najpoznatijem kasnosrednjovjekovnom javnom spomeniku profanog sadržaja na našoj obali, a s ciljem podizanja razine svijesti o njegovoj povijesti i sadašnjosti Dubrovnika. Ona je koncipirana u više tematskih cjelina. Počinje povijesnim okvirom od kraja 14., odnosno početka 15. stoljeća, doba vladavine Anžuvinaca, Sigismunda Luksemburškog i političko-društvenih odnosa s Dubrovačkom Republikom. Nastavlja se iznošenjem činjenica o njegovom nastanku, zatim umjetničkim dosezima u kontekstu dubrovačkog kiparstva. Također, izložba se bavi tragom koji je Orlando ostavio u našoj književnoj i likovnoj baštini te njegovom motivu u europskom, hrvatskom i dubrovačkom glazbenom nasljeđu – objasnila je ravnateljica Pavica Vilać, ujedno koordinatorica projekta i kustosica izložbe te urednica pratećeg kataloga.
Stručnu koncepciju projekta potpisuje dr. sc. Vinicije Lupis, a stup svega napravljenog rad je dubrovačkog povjesničara dr. sc. Ilije Mitića koji je u svojoj knjizi ‘Orlandov stup u Dubrovniku’ iz 1966. donio sve relevantne povijesne podatke o samom nastanku kipa, njegove postavke na Stradunu na čega se, među ostalim, naslanja tema akademika Igora Fiskovića o Orlandovom stupu u okviru dubrovačkog kiparstva jučer i danas. Autori najvažnijih fotografija iz njegove suvremene povijesti su Božidar Đukić i Pavo Urban, upravo onog razdoblja kad je Orlando odigrao ključnu ulogu prilikom ratne opsade Grada 1990-ih. Motiv Orlanda u književnoj ostavštini obradila je Ingrid Pavličević koja je donijela odabir literature kako je on percipiran od početka do onog današnjeg trenutka. Ime, oklop, kip Orlandove književne pretvorbe dr. sc. Morane Čale dao je postavku gdje i zašto se Orlando pojavljuje ovdje. Michael Rogowski, poljsko-hrvatski skladatelj u jednoj svojoj pripovijetci posvećenoj Orlandu rekao je: ‘Drago kamenje ima srce, tj. središte kristalizacije. Dubrovnik je dragulj Jadrana, a srce mu je Orlandov kip’. Upravo s tom mišlju bavi se posljednje poglavlje teme. Glazba s elementima Orlanda kroz stoljeća bila je predmet interesa dr. sc. Ennia Stipčevića.
– Kod Orlandovog stupa susrećemo se s bitnom, odnosno teoretskom konstatacijom povijesti umjetnosti, a to je da jedan kip tj. umjetničko djelo nije isključivo estetske vrijednosti. To je ono što Orlandu daje snagu. Njegova nazočnost u svijesti domaće čeljadi i stranaca sigurno je značajnija od onog likovnog aspekta. Orlando je jedan od 60ak takvih primjeraka u Europi, tzv. nekadašnjem zapadno-latinskom carstvu, no jedni na Mediteranu i dakako hrvatskoj obali te ga to čini fenomenom zbog čega ga se uz sv. Vlaha posebice časti. On je adekvat značenju Dubrovnika kao grada-države jer upravo od trenutka kad se pojavljuje, Dubrovnik se prvi put predstavlja nazivom Dubrovačka Republika. Koicidencije su jasne, nisu slučajne. Njegova simbolika je itekako jaka i nakon 600 godina predočava zamisao tadašnje politike – zaključio je akademik Fisković.
Na izložbi je postavljeno sedamdesetak predmeta, bilo kao originali ili preslici, a odnose se na arhivsku, knjižnu i likovnu građu. Najveći dio posuđen je iz Državnog arhiva u Dubrovniku, Znanstvene knjižnice Dubrovačkih knjižnica, Samostana Male braće, Akademije hrvatske znanosti i umjetnosti te privatnih vlasnika. Osim navedenog, postav je obogaćen multimedijom, a prati ga katalog na preko 300 stranica. Tiskana je i edukativna publikacija strip ‘Intervju s Orlando’ čijeg je autorica Aleksandra Piteša, dok ilustracije potpisuju nedavno tragično preminula Martina Ljutić. Objavljen je i deplijan, pripremaju se radionice, stručno vodstvo za građane te je već na tržište plasiran čitav izbor suvenira na ovu tematiku.
Na sam dan otvorenja posjetitelji će i sami postati dijelom izložbe te će se moći uslikati sa svjetlosnom instalacijom Orlanda. Fotografije će potom biti izložene u posljednjoj prostoriji Kneževa dvora. Također, 3D naočalama, zahvaljujući interaktivno-multimedijalnom rješenju koje prikazuje scene snimljene tehnikom visokorazlučivog 360 VR videa na šest lokacija, imat će priliku vidjeti Grad Orlandovim očima.
Izložba ‘Orlando – simbol slobode’ ostaje otvorena do 4. siječnja 2020. godine.