U novoj epizodi podcasta S Barbarom razgovaramo s dr. sc. Tončijem Tadićem, nuklearnim fizičarom i geopolitičkim analitičarom, o energetici budućnosti, malim modularnim reaktorima, velikim podatkovnim centrima, ali i o aktualnim geopolitičkim potresima, Trumpu, Iranu, Hormuškom tjesnacu, Ukrajini, Bosni i Hercegovini te mogućim posljedicama za gospodarstvo i turizam.
Hrvatskoj će trebati 7 do 10 mini nuklearki?
Tadić govori o europskoj energetskoj slici budućnosti, u kojoj uz obnovljive izvore sve važnije mjesto zauzimaju mali modularni reaktori, a u drugoj polovici stoljeća i fuzija. Objašnjava kako se razvijaju novi tipovi reaktora, među njima i oni hlađeni tekućim metalom ili plinom, te zašto male modularne reaktore vidi kao važan dio hrvatske energetske strategije.
Na pitanje što bi Hrvatska trebala graditi, vlastitu veliku nuklearnu elektranu, Krško 2 ili male modularne reaktore, Tadić odgovara kako bi, prema njegovu mišljenju, trebalo razvijati sve opcije.
– Ako ih gradiš u seriji, svaka iduća je jeftinija. I ako radiš remont, ne moraš raditi remont svih. Sustav postaje fleksibilan i, što je najvažnije, raspoređuješ ih svugdje po zemlji – govori Tadić o malim modularnim reaktorima.
Prema njegovoj procjeni, Hrvatskoj bi do 2040. godine trebalo sedam do deset malih modularnih reaktora.
Hrvatska ima znanje, ali mora mijenjati regulativu
Tadić ističe kako Hrvatska ima stručna znanja za razvoj nuklearnih tehnologija te podsjeća da je Fakultet elektrotehnike i računarstva još 2008. godine imao gotov model malog nuklearnog reaktora.
No, da bi Hrvatska doista bila spremna za takve projekte, smatra kako je nužno obnoviti zakonsku regulativu i školovati kadar. O tome, kaže, intenzivno razgovara i s Ministarstvom, jer bi pripreme morale krenuti na vrijeme ako želimo biti spremni oko 2030. godine.
Govori i o strahu javnosti od nuklearne energije, ali i o tome zašto se suvremeni reaktori ne mogu uspoređivati s Černobilom. Objašnjava kako je Černobil bio građen, zašto je došlo do sigurnosnog problema i zašto je percepcija nuklearne energije u javnosti često pogrešna.
Pantheon, Topusko i energetska pitanja podatkovnih centara
U razgovoru se otvara i tema velikog podatkovnog centra Pantheon, koji se planira graditi u Topuskom. Tadić govori o toplinskoj snazi potrebnoj za rad takvog sustava, ali i o pitanju hlađenja, zbog čega nije siguran da je to područje najpogodnije za takvu gradnju.
Pritom upozorava i na problem odnosa države i investitora, odnosno na pitanje tko bi u takvom projektu trebao financirati pojedine dijelove infrastrukture.
Trump, Iran i Hormuški tjesnac
Osim energetike, s Tadićem razgovaramo i o aktualnoj geopolitičkoj situaciji. Komentira rat koji je Trump započeo u Iranu, Hormuški tjesnac i moguće posljedice za svjetsku ekonomiju.
Tadić ističe kako je jedna od ključnih pogrešaka uvjerenje da se režim može srušiti bombardiranjem.
Trumpa naziva “influencerom” i govori kako je američki predsjednik mislio postati veliki vojskovođa koji će u tjedan dana srušiti režim. No, podsjeća i na rusku “trodnevnu specijalnu operaciju” u Ukrajini, koja se protegnula na četiri godine.
Prijeti li nova recesija?
Posebno upozorava na moguće gospodarske posljedice krize, osobito ako cijene nafte nastave rasti i ako se situacija ne stabilizira u iduća tri do četiri mjeseca.
– Lufthansa otkazuje 10 tisuća letova, Croatia Airlines reducira letove. Mene je strah ove sezone, posebno zbog redukcije letova, jer je Dubrovnik turistička avio destinacija. Isto vrijedi i za Hvar – kaže Tadić.
Govori i o otkazivanju letova, redukcijama u zračnom prometu i mogućem udaru na turizam. Ako se kriza nastavi ovim tempom, upozorava, opća recesija mogla bi biti ozbiljna poput one u razdoblju korone, s manje putovanja, slabijom potrošnjom i manjim državnim investicijama.
Ukrajina, dronovi i Bosna i Hercegovina
U razgovoru se dotičemo i rata u Ukrajini, u kojem Tadić posebno ističe snagu ukrajinskih akcija s dronovima. Odgovara i na pitanje može li Putin priznati poraz te što bi to značilo za nastavak rata.
Govori i o preslagivanjima u Bosni i Hercegovini, gdje Amerika ponovno igra važnu ulogu, ali i upozorava kako su aktualni procesi daleko od onoga što su Hrvati u BiH očekivali.
Gdje bi se trebali graditi mali nuklearni reaktori, te kako razbiti strah o nuklearkama kojeg imamo u memoriji od Černobila, koje mane već sada vidi u projektu Phanteon, može li kriza u Hormuškom tjesnacu izazvati novu recesiju i zašto kao lokaciju budućih mogućih sukoba vidi Tajvan – doznajte u novoj epizodi podcasta S Barbarom.
Gdje gledati i slušati?
Podcast je dostupan na portalu dulist.hr i na YouTube kanalu DuLista, a kraće isječke potražite na Instagramu, Facebooku i TikToku te na platformi Spotify.
