Pretpostavlja se kako su veze Arapa i Hrvata stare skoro 13. stoljeća, a vijesti o Hrvatima (dakako, ne Hrvatima u današnjem smislu) moguće je pronaći i u djelima arapskih pisaca kao što su al-Fargani, al-Horami, ibn Hordabe i dr. Ranosrednjovjekovni Dubrovnik spominje španjolskog Židov Ibrahim ibn Jakub koji je 973. godine putovao ovim prostorima kao poslanik kalifa al-Hakama II., odlazeći na dvor Otona Velikog u Merseburg. Osim toga, Dubrovnik napadaju Arapi 866. godine kada ga opsjedaju petnaest mjeseci, nakon čega ga oslobađa car Bazilije I. koji šalje veliku flotu da razbije opsadu grada. Koliko je ova tematika sukoba i veza Arapa s našim podnebljem bila zanimljiva, svjedoči i činjenica kako je i veliki pisac August Šenoa u Anki Neretvanki prikazao gusarski pohod Saracena u neretvanski kraj. Franjo Marković spjevao je oveću epsku pjesmu, naslova Povratak pod hrvatskog kralja, dovodeći u vezu slavensku stražu u arapskoj Španjolskoj s hrvatskom državom u doba kralja Tomislava. Dakle, veze između Hrvata i zapadnog kalifata, kao što je posvjedočeno, bile su u Srednjem vijeku veoma žive. Već je kalif al-Hakam I. (796.- 822.) osnovao oko 800. godine stalnu tjelesnu stražu u kojoj je bilo 2000 Hrvata s posebnim zapovjednikom. Ti su Hrvati došli u Španjolsku putem trgovine robovima ili svojevoljno.
POPUT BIJELOG GRAHA
No, ovdje ne želim pisati o tim vezama nego o jednom vrlo zanimljivoj osobi, osnivaču Kaira, glavnog grada Egipta kao i graditelju džamije i sveučilišta poznatijeg kao Gemih Hashare (El Azhar – „najblistavija“) kojem se porijeklo veže za naše krajeve, točnije Cavtat, a to je Džauhar Abu al Hasan (arapski: Giawahar as-Siqilli ibn Abdallah). Uz njegovo ime išao je i pridjevak alSaqlabi (izvorno: „poput bijelog graha“), što je značilo ime za Slavene. Džauhar je bio u službi kairuanskih Fatimida u 10. stoljeće. Prema Leonu Afrikancu, arapsko talijanskom piscu iz početka 16. stoljeća, Džauhar je rodom iz Dalmacije, Dubrovački povjesničar Jakov Lukarević (1551.- 1615.) donosi kako neki Biagio Bevilaqua piše kako je Džauhar rodom iz Cavtata. Džauhar kao rob postaje savjetnik kalifa El Kaima (934. – 946.), te ga unuk EL Kaima, Al Moďs (953.- 975.) oslobodi te mu povjeri upravu države i vojske. Tijekom 958.- 973. širi Džauhar vlast i podiže Kairo, u kojem sagradi džamiju i sveučilište, još i danas jedno od najstarijih i najvažnijih središta islamske kulture. Kao general Al Moďsove vojske nanio je brojne poraze berberskim i omejdskim vojskama i unio Magreb pod vlast šiitskih Fatimida. Kako je Džauhar dospio u Tunis? Možemo pretpostaviti kako je zarobljen tijekom 9. stoljeća kada su Saraceni gusarili po našom obali, te ga odveli u ropstvo i to na Siciliju od kuda ga prodaju u Tunis kao roba El Kaimu. Naravno, sve su ovo pretpostavke koje je danas vrlo teško provjeriti, te nije moguće sa punom sigurnošću tvrditi kako uistinu Džauhar potječe iz Cavtata, ali ipak veseli nas i sama pretpostavka kako je jedan naš zemljak možda osnivač tako važnog grada kao što je Kairo.