– Predstava "Oluja" idealno nosi elemente bajkovitosti koje je teško realizirati u kazalištu kao što to dopušta drugi medij. Radili smo fokus na vizualne elemente. Bilo koje Shakespeareovo djelo zahtjeva velik broj ljudi,
a ovdje se radi o fokusu na pet glumaca. – istaknula je danas na konferenciji za medije povodom predstavljanja predstave "Oluja", rađene prema motivima W.Shakespearea, autorica Olja Lozica.
Olja Lozica iskoristila je jedan motiv i potencirala ga do kraja – razlaže se način na koji se ljudi grade, problematika oprosta i nasljedstva frustracije. Lik Prospero, kojeg tumači Frane Perišin, humanizira animalnost smještajući je u zadatke i prepreke koje sam sebi postavlja.
– Stoga sam postavila pitanje što je Prosperova konačna zabluda i fokus smjestila u odnos njega i njegovog brata. Vodeći se za motivima Dogville-a i Hunger-a, postavila sam atmosferu i strukturu novog. Tako kroz lik Calibana, prožima se pitanje je li motiviran ili ne, a to pitanje postavlja onaj tko promatra predstavu. – istaknula je Lozica.
Redatelj Dražen Ferenčina istaknuo je kako je Oluja jedno od najzagonetnijih djela koje se u biti rijetko tko usudi režirati.
– Radi se o višeslojnom djelu u kojem je Olja našla motive koji se tiču senzibiliteta našeg vremena. Odnos Prospera i Calibana zapravo je neuvažavanje prava na različitost. – istaknuo je Ferenčina.
Gledajući u duhu današnjeg vremena, redatelj smatra kako je predstava refleksija sadašnjeg svijeta kojem je potrebna senzibilizacija, poziv na mijenjanje. Stvari su puno tamnije, i stoga je potrebam alarm, poziv na mijenjanje.
Posebnost ove predstave je i suradnja s Multimedijalnog produkcijom Pixel Design, kojeg je na današnjoj konferenciji predstavio Tomo Nadramija.
– Uveli smo interaktivnost uz pomoć 3D mapiranja, što se može gledati kao zamjena ili nadopuna postojeće scenografije. Uradili smo stvari koje bi bilo teško ostvariti klasičnom scenografijom. – istaknuo je Nadramija.
– Izuzetna mi je čast što mi je dodijeljena uloga slijepca, uloga u kojoj se koriste ekspresije. No moram napomenuti jednu stvar, za raditi predstavu treba imati vremena, stoga sam nezadovoljan – ne osjećam se ugodno ako nemam dovoljno vremena za "stati na noge" na pozornici – istaknuo je glumac Zdeslav Čotić.
– Mene kao glumca zanima eksperimentiranje, stoga mi je zadovoljstvo glumiti u ovoj predstavi. Osim toga, mi kroz našu povijest imamo dugu tradiciju bratoubilaštva, a upravo su takvi odnosi u ovoj predstavi. Za nju je bilo potrebno ispitati odnose kroz prošlost – istaknuo je glumac Boris Matić.
Mlada glumačka nada Nika Burđelez istaknula je osobitu čast i zadovoljstvo zbog glume u predstavi, kako sama kaže – "na svojim daskama", u svom Gradu. Njoj kao Mirandi, kćeri Prospera, nedostaje idealna ljubav, koja je za ovu adaptaciju izostavljena, no, kako Nika kaže – možda se do premijere idealna ljubav i pojavi.
Glumac Alen Čelić, koji tumači duha Ariela, istaknuo je kako njega kao duha nitko ne vidi, osim glavnog lika, te mu je izazov odglumiti to, te kako se nada da će ga i publika promatrati očima glavnog lika.
Na predstavu i rad s redateljem Ferenčinom osvrnula se i skladateljica Paola Dražić Zekić.
– Uvijek mi je drago raditi s Draženom. On je onaj redatelj koji ti na sceni kaže odlučno NE i ti se ne uvrijediš zbog toga. Umjetnik je mrtav kad misli da sve zna. Stoga mi je zanimljivo iskustvo bilo raditi ovaj projekt, gdje glazba pokriva i probleme i mogućnosti, glazba pokriva i multimediju i scenu – istaknula je Dražić Zekić.
Promijenit ćemo tradiciju dolaska proljeća, obavijestili smo i Zračnu luku kako stiže "Oluja" – za kraj se našalio oblikovatelj svjetla Aleksandar Mondecar.
Svakako, premijera. 20. ožujka u 19.30, bit će zanimljiva promjena na daskama Kazališta Marina Držića. Posljednje napisano djelo Shakespearea, kroz koje se provlači motiv sna i stvarnosti, usporedba divnog i nakaznog, u fokusu Olje Lozice pomiče se na stranu oprosta, milosrđa i načina na koji se može proživjeti jedan život na jednom otoku, a svjetonazor se smješta u pitanje jesu li ljudi skloni jedno govoriti, a drugo raditi? Potražuje životinjsko u ljudima i problem licemjerstva, unutar odnosa dva brata koji je razrađen jače nego u originalu.