Botanički vrt na Lokrumu uskoro će zasjati u novom ruhu. U tijeku je, naime, revitalizacija ovog zaštitnog znaka otoka. ‘Već po stupanju na dužnost 2018. godine, bilo mi je jasno da moramo obnoviti i revitalizirati botanički vrt’, rekao nam je Ivica Grilec, ravnatelj Javne ustanove Rezervat Lokrum. Stanje tada, kaže, nije bilo zadovoljavajuće.
— Granatiranje tijekom Domovinskog rata te nepovoljne klimatske pojave tijekom zadnjih godina imale su značajan negativan utjecaj na vrt. Prisjećamo se izrazito hladne zime 2016. godine. Najveće štete pretrpjele su vrste koje su nam stigle iz, primjerice, Australije. Dio se obnovio, no dio nažalost nije. Uz sve navedeno, šteti je pridonijelo i određeno neadekvatno djelovanje kroz protekle godine – govori Grilec. Krajem 2018. godine izrađena je projektna dokumentacija uređenja i opremanja vrta te staza čija je ukupna vrijednost izvođenja radova oko 3,8 milijuna kuna. Izvođač je uveden u radove na kraju sezone, točnije u listopadu prošle godine, a rok izvođenja je šest mjeseci. Tako će, ističe nam Grilec, botanički vrt biti spreman za sezonu početkom travnja, kada će i prvi posjetitelji zaploviti prema Lokrumu.
— Nalazimo se u završnoj fazi radova. U tijeku je postavljanje interpretacije, posjetiteljske infrastrukture, među ostalim i klupa. Krajem 2018. godine dobili smo glavni projekt i pokrenuli postupak javne nabave. U prva dva postupka javne nabave nismo bili zadovoljni iznosom koje su nam u tom postupku razni izvođači ponudili. Tek je treći put iznos bio sukladan našem planu – navodi Grilec.
Botanički vrt na otoku Lokrumu, podsjetimo, uspostavljen je 60-ih godina prošlog stoljeća. Cilj je bio praćenje prilagodbe egzotičnog bilja u uvjetima našeg podneblja kao svojevrsna znanstveno-pokusna ploha. Prestanak tog istraživanja, govori dalje Grilec, bio je također jedan od razloga izumiranja biljaka u botaničkom vrtu. Otvoren je 1962. godine, a sa sadnjom se počelo tri godine ranije. Dva imena zaslužna su za realizaciju projekta – botaničar Lav Rajevski i krajobrazni arhitekt Bruno Šišić. A, trenutni projekt revitalizacije botaničkog vrta na Lokrumu radi se prema projektu tvrtke Normala, glavnog projektanta Romana Šilje i suradnika Milana Štrbca. Za krajobraznu arhitekturu zadužena Ines Hrdalo. Dizajn sustava signalizacije i interpretacije radi Studio Šesnić&Turković, dok je ugovor o izvođenju radova sklopljen s tvrtkom Araucaria, kao glavni izvođač te ZZ Concept.
Nove biljne vrste
Zanimljivo je kako će se u središtu botaničkog vrta nalaziti amfiteatar.
—Cilj je približiti botanički vrt posjetiteljima, pogotovo u edukativnom smislu. U centralnom dijelu vrta napravljen je svojevrstan amfiteatar. Zamislili smo da to bude točka okupljanja grupe posjetitelja i stručnog vodstva, a odakle će krenuti u daljnje razgledanje botaničkog vrta – naglašava Grilec. Dosadašnjim je radovima obnovljeno svih 720 metara staza, a izvršeno je i sanitarno uklanjanje i orezivanje oštećenog biljnog materijala, kao što se to odvilo na polju mimoza, kaže nam.
— Ovaj bi botanički vrt nakon niza godina trebao zasjati u punom sjaju. Sa svim je radnjama upoznat Institut za more i priobalje Sveučilišta u Dubrovniku koji skrbi o ovom vrtu u znanstvenom i stručnom smislu. Staza je u istim gabaritima. Završni će sloj staze biti postavljen pred samo otvaranje. Korten, koji dijeli stazu od polja, postavljen je jer smo odustali od kamenih ivičnjaka. Kontinuirano bi postavljanje duboke betonske posteljice za kamene previše oštetilo korijenske sustave. Uz stazu će biti zasađene vrste grmolikog oblika koje će se prebacivati preko samog kortena, na samu stazu – objasnio nam je Grilec. U botaničkom vrtu uskoro će započeti sadnja 195 novih biljnih vrsta s ukupnim brojem od 1500 sadnica na 13 polja.
— Biljni materijal je počeo stizati u Dubrovnik. Većim dijelom potječe iz Italije, iz brojnih botaničkih vrtova i rasadnika. Sve vrste je potvrdila struka te su dobivene suglasnosti za sadnju – kaže nam. O detaljima navedenih vrsta nije želio govoriti, no istaknuo je da je osnovna i strateška ideja revitalizacije botaničkog vrta vraćanje domaćih vrsta i – agruma!
— To je nešto što se poklapa s trenutnim svjetskim trendovima. Želimo, dakle, predstaviti trenutne vrijednosti, ali i one koje su bile na snazi prije nekoliko stoljeća. Prisjetimo se kako ljudi prije nisu bili toliko mobilni te da su naše botaničke vrtove opremali naši pomorci i trgovci, donoseći sa svojih putovanja razne egzote – rekao je. Ideja je u budućnosti napraviti staklenik jer je on, kaže Grilec, najatraktivniji dio svakog botaničkog vrta.
NOVI PROJEKTI
Od hidrantske mreže do Benediktinskog samostana
Revitalizacija botaničkog vrta jedan je od kapitalnih projekata, uz Benediktinski samostan, hidrantsku mrežu i obnovu Fort Royala.
— Devedeset posto hidrantske mreže je izgrađeno. Hidrantska mreža je veliki projekt koji se radi od ožujka prošle godine. Tim projektom se protupožarno podiže spremnost na višu razinu. Dosad smo imali samo hidrantsku mrežu niske zone. Sad smo pokriveni do najviših kvota, do Fort Royala. Za Benediktinski samostan očekujemo smjernice konzervatora, konzervatorski elaborat je napravljen, a konzervatorsko-restauratorsko istražne radnje su provedene. Ove godine planiramo ulagati u projektnu dokumentaciju, a u iduće dvije godine planiramo imati glavni projekt obnove koji bismo dalje dali na financiranje iz EU fondova. U međuvremenu ćemo odrediti detaljnu namjenu Benediktinskog samostana, a jasno je da ćemo u njemu interpretirati vrijednu prirodnu i kulturnu baštinu. Za Fort Royal svakog dana očekujemo da bude gotova građevinska dozvola te da u tom projektu Društvo prijatelja dubrovačke starine uvede izvođača radova jer se Javna ustanova Rezervat Lokrum smatra korisnikom – kaže Ivica Grilec.