Za vrijeme blagdana smo se, naravno, opustili u svakom pogledu pa tako i s hranom i pićem. Nismo vodili računa o količini kalorija koje unosimo u organizam, nutritivnim vrijednostima. Većina nas osjeća umor, a i dobilo se koje kilo viška. Peče nas savjest, a nikako se nakaniti, pokrenuti se, dignuti s kauča i početi s tjelovježbom.
Nema zlatne koke
Za savjete smo pitali nutricionisticu Marinu Matković. Za početak – kako donijeti odluku?
-Pa rekla bih možda uopće ne donositi odluku. Zašto to kažem? Nekako nam je društvo nametnulo da nam je taj prvi mjesec, postblagdanako vrijeme, mjesec odluke. Sad ću se očistit od onoga s čim sam pretjerala i slaže se plan kako i što i naravno priča se o tom detoksu kao o zlatnoj koki. Kako onda krenut hranit se bolje, pravilnije? Ne postavljat sebi nerealne ciljeve, krenuti malim koracima. Ubaciti porciju povrća više uz ručak odmah u trenutku kad si pomislio da ti treba promjena, voćku više pojest u danu, popiti topli čaj s limunom, taman je vrijeme viroza, prošetat… Svaka promjena je teška, ali ako se radi o rigoroznim promjenama često su teško ostvarive i pitanje jesu li ostvarive uopće pa tako i kada se radi o pravilnoj prehrani, odnosno želji za istom. Ako se radi o pretjerivanju samo za par dana blagdana, a inače se trudimo hraniti pravilno i više kretati ne mislim da postoji problem, ali ako se netko ne hrani pravilno i ne kreće se duže vremena onda svakako rigorozne dijete nisu rješenje. Zašto? Pa zato što eventualni višak kilograma nije nastao u vrlo kratkom periodu nego je za to bilo potrebno vrijeme, pa kako onda očekivati rješenje u vrlo kratkom roku – kaže nam Marina koja je ‘alergična’ na spomen toliko promoviranog i popularnog ‘detoksa’.
Zrno po zrno
-Detoks, kakav detoks, od čega? Određeni period piti samo sokove i time riješiti mjesece loših životnih navika? Pa onda navaliti na krafne jer je uskoro vrijeme poklada? Čišćenje organizma od štetnih tvari rade naši organi, jetra, bubrezi, crijeva…, pa hranimo se pravilno da njima osiguramo gorivo. Dakle, voće, povrće, zdrave masnoće, riba, barem dva puta tjedno, orašasti plodovi, fermentirani proizvodi, složeni ugljikohidrati za bolju sitost… Da ne bude zabune, svježe cijeđeni sokovi u prehrani, apsolutno da, ali ne kao sveti gral nego kao izvor vitamina i minerala koji će pomoći našem organizmu u izlučivanju i eliminaciji štetnih tvari. Više štete možemo napraviti rigoroznim dijetama i nedovoljnim unosom hrane, izlažemo se očekivanom neuspjehu pa na kraju još se dublje uvalimo u probleme, zato zrno po zrno, kamen po kamen dakle malim promjenama pa nadograđivat. Razmišljajmo što uključiti u prehranu a ne isključiti, kako je obogatiti, a ne kako se mučiti. Hrana bi trebala biti užitak, naše je gorivo, ona treba bit podređena nama a ne mi njoj – kazuje Matković uz savjet da dobro promislimo od koga ćemo uvažavati savjete, pogotovo kada se radi o našem zdravlju.
-Ja se nadam od onih koji su se školovali da bi o tome mogli donosit neki sud. Kako skinuti koje kilo viška? Smanjenim unosom energije ili povećanom potrošnjom. Da nam je potrošnja energije veća od unosa. Krećite se, barem pola sata dnevno, fizička aktivnost je jednako važna, isplanirajte obroke unaprijed, zamijenite jedan mesni ručak npr. mahunarkama i žitaricama, napravite uz glavne obroke salatu iako imate možda povrće u ručku, dodajte voćku uz doručak. Ako vam ne ide samima, potražite stručnu pomoć! – savjetuje nutricionistkinja koju smo pitali u kojem vremenu je ralno postići gubitak kilograma.
-Ovisi o puno faktora, navikama, metabolizmu…, ali možemo reći da je gubitak 0.5 kg-1kg tjedno pravilan – kaže Marina koja nam se očitovala i o jednoj od najpopularnijih dijeta – Keto.
-Keto dijeta je vrlo popularna jer daje rezultate! Smanjeni unos ugljikohidrata,povećan unos proteina i masnoća, osjećaj sitosti ne izostaje, dakle vrlo izvedivo. Zašto je onda upitna? Jer ne znamo dugoročne posljedice na srce, krvne žile zbog velikog unosa masti, opterećnje bubrega prevelikim unosom proteina… Svakako ukoliko se provodi keto dijeta treba biti pod nadzorom stručnjaka, za određena stanja, kratkoročno! – zaključila je Matković.