DuList IN

NIKŠA MATIĆ Držićeve ombrele kao autohtoni suvenir davaju veću važnost Gradu i kulturnoj baštini

Novi proizvod koji je nastao u kreativnoj tvornici Doma Marina Držića zasigurno će se s posebnom pažnjom čuvati u domovima naših sugrađana. Riječ je o kišobranu s tri motiva, finalnom proizvodu nastalom nakon provedenih dječjih radionica početkom prošle godine, taman prije pandemije. Svi motivi kišobrana imaju prepoznatljive motive Grada – od Straduna, Minčete do dubrovačkih krovova. Izrada kišobrana je trajala nešto dulje zbog cijele situacije, no vrijedilo ga je čekati. Ravnatelj Doma Marina Držića Nikša Matić ističe kako je za njegovu izradu zaslužna hrvatska tvornica – Vis iz Varaždina.

Čekamo ljepša vremena jer nam je ideja da na otvorenom, kad budu dozvoljavale epidemiološke prilike, napravimo izložbu Držićevih ombrela, radova naših polaznika likovne radionice. Ideja je da djeca budu na točno obilježenim mjestima i da tvore veliko slovo D koje aludira na Držića i na naš Dubrovnik

Vratio se s nama na početak realizacije ovog projekta te naglasio kako je ideja o kišobranima nastala kao rezultat dugogodišnje suradnje Doma Marina Držića te muzejske pedagoginje, profesorice likovne kulture i akademske slikarice Rajne Inić i njenog kolege Ivana Peraka.

— Inače radimo višemjesečne likovne radionice za djecu, uglavnom u razdoblju od veljače do svibnja te od rujna do prosinca, a finalne proizvode izložimo na samom završetku. Imali smo sreće da smo prošle godine nešto ranije krenuli s likovnom radionicom, i prije lockdowna smo je uspjeli završiti. Radilo se o tri grupe polaznika u Domu Marina Držića koji su pohađali radionice tijekom subote. Djeca su radila u tehnici skice na papiru, odnosno na hameru. Prvo su radili skice olovkom, a potom marker-flomasterom, nakon čega se napravio dizajn od navedenih radova. Radila su se tri motiva kišobrana, a svaki kišobran ima svoju krunu i osam polja. Na jed-nom motivu kišobrana svako je dijete izrađivalo jedno polje. Motive smo otiskali u tri različite boje – crna, plava i crvena – rekao je Matić.

Sugrađani smatraju da je dobra ideja
Ali zašto baš kišobrani? Htjeli su, kaže Matić, ovaj put napraviti korak dalje.
— Htjeli smo napraviti finalni rad koji je pokazni rad naših polaznika, ali i da to bude upotrebni predmet – autohtoni suvenir. Svaku likovnu radionicu provodimo s ciljem da djeca usvoje novu likovnu tehniku od iskusnih pedagoga, ali i da im usadimo ljubav prema gradu. Za djecu tako pripremamo edukativne materijale kako bi bili upoznati s onim što rade. Učimo ih o Držiću, razdoblju u kojem je živio, o zanimljivostima Grada… Htjeli smo u konačnici iznje-driti poruku kako je ovo Držićev grad, grad najvećeg hrvatskog književnika i komediografa. U radionici smo, dakle, spojili rad djece sa svojim pedagozima, zatim upoznavanje dijelova Grada te Držićeva Grada, u razdoblju u kojem je on živio, ali smo htjeli da radionica ima svoju svrhu. Ovakav produkt se zaista razlikuje od ‘poplave’ ‘kineskih suvenira’ koje nam nije drago vidjeti u našem gradu – rekao je Matić ističući kako je njihova temeljna misija da u stalnoj komunikaciji s publikom njedre što kvalitetniji kulturni sadržaj.

blank
— Mislim da ovakav kulturni sadržaj preko pedagoških radionica, a na kraju s finalnim proizvodom i upotrebnim predmetom koji može služiti kao autohtoni dubrovački suvenir, dava još veću važnost i ne samo našem Gradu, već i kulturnoj baštini općenito – ističe Matić i dodaje kako je bio nevjerojatan odaziv sugrađana, sa zanimanjem o nastanku kišobrana. ‘Smatraju kako je ovo dobra ideja’, rekao je. Inače, u Domu Marina Držića mogu se pronaći i kupiti kišobrani sa sva tri motiva.


— Naš prvenstveni cilj je da prodajom kišobrana omogućimo investiranje u nove ideje i novu nakladu kišobrana, ali i drugih projekata. Ovo je proizvod ustanove koja stoji iza organizacije, ali prije svega zahvala našim 27 polaznika koji su vrlo vrijedno i marljivo radili. Čekamo ljepša vremena jer nam je ideja da na otvorenom, kad budu dozvoljavale epidemiološke prilike, napravimo izložbu Držićevih ombrela, radova naših polaznika likovne radionice. Želja nam je otvoriti izložbu ispred sv. Vlaha. Ideja je da djeca budu na točno obilježenim mjestima i da tvore veliko slovo D koje aludira na Držića i na naš Dubrovnik – naglasio je Matić.

‘Stali na loptu’
Protekla godina za Dom Marina Držića nije bila loša, navodi Matić, ističući kako su lani imali oko 10 tisuća posjetitelja što je puno manje od rekordne 2019. godine. Naime, tada su brojali 40 tisuća posjetitelja. No, izražava zadovoljstvo brojkama. Dodaje da su lani među ostalim organizirali događaj u Lazaretima koji je ostavio pečat u kulturi našeg grada. Riječ je bila o izložbi 73 vrijedna i rijetka izdanja velikog prijatelja Dubrovnika, talijanskog bibliofila Cristiana Pambianchija ‘Iz riznice hrvatske i europske književne i kulturne baštine – Zbirka Pambianchi – Kramarić’. Kaže i kako su se brzo kao ustanova prebacili na online djelovanje.


— Iskoristili smo prošlu godinu da bismo naše sugrađane podsjetili na sve ono što je ustanova radila prethodnih godina. Na društvenim smo mrežama iznjedrili skoro 500 tekstova o Držiću i Držićevom vremenu koji su svi mahom prevedeni na engleski jezik. Stvarali smo novi zalog za budućnost. Objavili smo niz kulturnih sadržaja kojim smo učili i poučavali naše pratitelje. Također, sva djela Marina Držića smo dali našim građanima. Mogli su ih downloadati u e-knjižnici u najrazličitijim formatima, kao i sve kataloge izložbi. Ovo pandemijsko vrijeme je bilo dobro došlo za nas zato jer smo, rekao bih, ‘stali na loptu’. U onom dnevnom ritmu, normalnog vremena, nekada je bilo toliko projekata, da nismo mogli pokazati svu puninu pojedinog projekta. U pandemijskom vremenu najpopularnija djela Marina Držića Novela od Stanca i Dundo Maroje downloadana su s naše stranice preko 50 tisuća puta – reći će Matić. Dodaje i da je vječni optimist po pitanju ove godine. Polaže dobre nade u 2021., kao i u dobru turističku sezonu.

Foto Zvonimir Pandža/Vedran Levi

Pročitajte još

Kako je dobro vidjeti vas opet…

Dulist

FRANKOVIĆ ČESTITAO TEREZI ‘Vi ste istinski primjer umjetnice opčinjene glazbom’

Dulist

Ana Rucner ni ove godine neće zaobići Grad

Dulist

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Molimo Vas da nam potvrdite ukoliko ste suglasni s korištenjem kolačića, a privolu možete povući u svakom trenutku. Prihvaćam Više informacija