Kad se govori o radnoj snazi koja nedostaje primarno se misli na sezonske radnike u turizmu, naročito ugostiteljstvu. Međutim, nisu samo konobari, kuhari, slastičari, sobarice… kadar koji nedostaje. Niti generalno fali samo niže obrazovanih. Informirali smo se na Hrvatskom zavodu za zapošljavanje – Područnom uredu Dubrovnik i saznali koji su fakulteti ‘isplativi’ u smislu da je nakon njih lako naći posao. Ali isto tako s kojim ćete završenim studijima najizvjesnije biti u evidenciji nezaposlenih, naprosto jer nema potražnje. Osim naravno ukoliko se ne odlučite raditi van struke.
Potražnja za radnicima samo raste
— HZZ – Područni ured Dubrovnik godinama bilježi deficite u djelatnostima graditeljstva, turizma, ugostiteljstva kao i zdravstva i školstva. Najveći broj radnika koji nedostaje je u turizmu i ugostiteljstvu, a od zanimanja trenutno najveća potražnja je za konobarima, kuharima, čistačicama i sobaricama. Što se tiče ponude radnika, u evidenciji HZZ-a najveći suficit bilježimo u zanimanjima kao što su: ekonomisti, administrativni službenici i komercijalisti. Vezano uz potražnju za radnicima, službeni statistički podaci za mjesec siječanj bit će dostupni po završetku statističke obrade oko 10. veljače, ali treba reći da su poslodavci još od početka prosinca 2023. godine počeli s oglašavanjem slobodnih radnih mjesta za iduću sezonu. Tada su za rad na području Dubrovačko-neretvanske županije bila tražena ukupno 763 radnika, što je 21,1 posto više u odnosu na prosinac 2022. godine. Po dosadašnjim pokazateljima dalo bi se zaključiti da će i sezona 2024. bit uspješna s obzirom na zapošljavanje – rečeno nam je u HZZ Područnom uredu Dubrovnik. Ne samo u sezoni, nego uopće danas je znatno lakše naći posao nego ranijih godina. Svjedoče tome i podatci HZZ-a o nezaposlenosti koja se na dubrovačkom području od 2014. prepolovila. Naime, tada je broj nezaposlenih bio 8150 dok je do 2023. pao na 4103.
Mesari, fizioterapeuti, psiholozi…
Često se stječe pogrešan dojam da samo nedostaju sezonci i niže kvalificirana radna snaga, što nije točno. Podatci sa Hrvatskog zavoda za zapošljavanje ukazuju na deficit brojnih zanimanja i to u svim obrazovnim kategorijama. Među trogodišnjim srednjoškolskim nedostaje: mesara, pekara, armirača, zidara, konobara, kuhara, slastičara, keramičara, elektroinstalatera, fasadera, vodoinstalatera, vozača, prodavača, kozmetičara, kućnih majstora. Od četverogodišnjih ili petogodišnjih srednjoškolskih zanimanja potražnja je za građevinskim tehničarima te medicinskim sestrama ili tehničarima. Među stručnim studijima najtraženiji su: sestrinstvo, fizioterapija i građevinarstvo. Od sveučilišnih studija velika je potražnja za onima koji su završili: rani i predškolski odgoj i obrazovanje, medicinu, fiziku, matematiku i informatiku i to nastavnički smjer, računarstvo, elektrotehniku i informacijsku tehnologiju, farmaciju, medicinsku biokemiju, rehabilitaciju, psihologiju, logopediju, građevinarstvo, strojarstvo, učiteljski studij, arhitekturu i glazbene instrumente.
Prednost mladima
Iako se prema navedenome čini da je situacija za radnike gotovo pa sjajna na žalost osobe zrelije životne dobi nisu tako dobro došle kod poslodavaca.
—Prateći godinama stanje na tržištu rada na području Dubrovnika vidi se da mlade osobe puno brže pronalaze zaposlenje nego osobe preko 50 godina starosti. Dugotrajna nezaposlenost među mladima nije velika jer većina njih se zaposli na sezonskim poslovima – kazali su nam u HZZ-u ističući kako oni kontinuirano rade na motivaciji, obrazovanju i zapošljavanju nezaposlenih osoba za sva deficitarna zanimanja pa tako i za ona u turizmu i ugostiteljstvu.
Poticaji i edukacije
—Posebno bi istaknuli program vaučeri za obrazovanje – sufinanciranje programa obrazovanja za stjecanje zelenih, digitalnih i općih znanja i vještina. U katalogu vještina i programa koje možete pronaći na stranici vauceri.hzz.hr nalazi se preko tisuću obrazovnih programa na izbor zaposlenim i nezaposlenim osobama. Osim obrazovnog programa HZZ će dodatno nezaposlenom korisniku vaučera financirati i novčanu pomoć, liječnički pregled i osiguranje. Posebna se pažnja posvećuje ranjivim skupinama na tržištu rada kroz programe aktivacije koji uključuju grupna i individualna savjetovanja, zapošljavanje uz potpore HZZ-a i obrazovanje – rekli su nam u HZZ Područnom uredu Dubrovnik.
Škola za obrazovanje odraslih
Međutim nije HZZ jedini koji pomaže ljudima plasirati se na tržište rada, ujedno i poslodavcima pronaći tražene radnike. Naime, u okviru Turističke i ugostiteljske škole Dubrovnik od njenih početaka djeluje i Škola za obrazovanje odraslih. U njoj se provode formalni programi s kojima se stječe određena kvalifikacija i odobreni su od nadležnih tijela te neformalni kojima je cilj unaprijeđenje postojećih vještina i znanja te stjecanje novih. Među formalnim su programima prekvalifikacije, odnosno programi za stjecanje srednje stručne spreme: kuhar, konobar slastičar, hotelijersko turistički tehničar, turističko hotelijerski komercijalist, veliki broj različitih osposobljavanja, usavršavanja i specijalizacija iz područja ugostiteljstva te provjera znanja stranih jezika prema Europskom referentnom okviru. U neformalne programe spadaju razne edukacije, kratki programi i radionice iz područja kuharstva, slastičarstva, ugostiteljskog posluživanja i komunikacijskih vještina u organizaciji. Kod voditeljice Ivane Luetić Hotko smo se interesirali kakva je situacija, a ponajprije s kojim se motivima polaznici upisuju te za kojim je prekvalifikacijama i edukacijama najveća potražnja.
Veće plaće i razne pogodnosti
— Motivi upisa naših polaznika su različiti. Najčešći razlog jest vertikalna prohodnost odnosno mogućnosti nastavka školovanja za osobe koje su završile trogodišnju srednju školu, zatim osobe koje su iz nekih razloga prekinule školovanje, osobe koje žele promijeniti zanimanje i žele prekvalifikaciju zbog lakšeg pronalaženja posla, entuzijasti koji iz osobnih razloga i želje za stalnim usavršavanjem žele naučiti nešto novo. Istraživanje koje smo proveli zajedno s našim partnerom Sveučilištem u Dubrovniku je pokazalo da je najveća potražnja za pomoćnim osobljem u poslužnom i kuhinjskom odjelu, sobaricama, spremačicama, ali također i za specijaliziranim znanjima i vještinama iz tih područja. Možemo reći da su se zbog nedostatka radne snage uvjeti na tržištu rada zadnjih godina dosta poboljšali te da se, osim većih plaća nude i razne pogodnosti poput osiguranog smještaja od strane poslodavaca kako bi se privukao što veći broj radnika. Najveći broj upisanih polaznika odnosno najveća potražnja jest za trogodišnjim smjerom Slastičar te za četverogodišnjim smjerom Turističko hotelijerski komercijalist. Osim toga postoji i velika potražnja za kratkim, neformalnim programima koje provodimo u skladu sa zahtjevima poslodavaca, a najčešće se odnose na edukaciju sezonskog osoblja, programima u trajanju od 3 do 5 dana koji obuhvaćaju ciljana znanja iz određenog područja te vještinama vođenja i timskog rada u organizaciji – kazala nam je Luetić Hotko.
Objavljeno u tiskanom izdanju 7. veljače 2024.