S 1. srpnjem ove godine kreće primarna selekcija otpada na ‘zelenim otocima’ pored zgrada i kuća, odnosno u dodatnih 600 reciklažnih dvorišta.
Na tim će mjestima građani sortirati otpad iz svojih kućanstava kako bi uslugu odvoza platili što manje, odnosno samo za ono što se sortirati ne može.
Unatoč tome, planira se i uvođenje novih aparata za preuzimanje, brojanje i prešanje ambalaže s povratnom naknadom od pola kune u sve trgovine, koji će koštati oko 400 milijuna kuna, umjesto da se povratna naknada postepeno ukida, i ta ambalaža također primarno selektira na ‘zelenim otocima’ i u reciklažnim dvorištima, što i jest njihov smisao. Na taj bi način proizvodi u toj ambalaži potrošačima pojeftinili, proizvođači ne bi više morali dugo čekati da im se povratna naknada, koju prvi u lancu uplaćuju, vrati, što znači da bi bili likvidniji, a trgovci aparate, po pojedinačnoj cijeni od 25.000 do 40.000 eura, ne bi morali kupovati, piše NoviList
Odluka, i najava uvođenja aparata ‘pala’ je, naime, prije nego je uopće donesen novi, izmijenjeni Pravilnik o ambalaži i ambalažnom otpadu kao podzakonski provedbeni akt, i prije nego se pokušalo vidjeti koliko će se otpada prikupljati na »zelenim otocima« i u reciklažnim dvorištima. Bude li sustav funkcionirao, i Hrvatska zadovoljavala kvote prikupljanja otpada, sustav depozita, već kroz godinu dana, više ne bi bio potreban, i povratna ambalaža bi se također ostavljala u kontejnerima na ‘otocima’.
Još jeftinije rješenje, bez primarne selekcije i aparata u trgovinama, državi nudi Đuro Horvat iz međimurskog uspješnog poduzeća Tehnix za projektiranje, proizvodnju i servisiranje različitih uređaja i sustava u službi zaštite okoliša. Kako je kazao Poslovnom dnevniku, na svakih 50.000 stanovnika dovoljna bi bila po jedna automatska sortirnica koja sav otpad sama razdvaja, i uz nju kompostana za preradu tog otpada, po ukupnoj cijeni od ukupno tri milijuna eura. Takve bi, male sortirnice i kompostane po cijeloj Hrvatskoj bile, dakle, daleko manji trošak od onoga koji se planira za ‘zelene otoke’ i reciklažna dvorišta, sada i aparate u trgovinama.
Dugoročno, napominju iz Ministarstva zaštite okoliša, povratna će naknada biti ukinuta, no za to je, kažu, još prerano. Boje se da niža cijena odvoza komunalnog otpada, nakon što iz njega građani odvoje sve što se odvojiti može, neće biti dovoljna motivacija kao povratna naknada za PET, staklenu i alu ambalažu. Aparati će, kažu, i prešati tu ambalažu pa će se smanjiti i troškovi prijevoza.
Trgovine bi aparate, računalno povezane s Fondom za zaštitu okoliša, trebale kupovati same, iz sume koju dobivaju za svaku prikupljenu bocu ili limenku. Riječ je o, sada, 15 lipa po komadu, što će im se za nekoliko lipa povećati ako aparat uvedu, odnosno smanjiti ukoliko ga ne budu imale. Na hrvatskom tržištu postoji samo jedna tvrtka – zastupnik za ovakve aparate, kojoj se već ove, a pogotovo iduće godine, smiješi dobar posao, no kako napominju u Ministarstvu, trgovine će aparate moći kupovati bilo gdje u EU.