Knjiga Dunavska Monarhija i Dubrovnik izv. prof. dr. sc. Sanje Žaja Vrbica i prof. emer. dr. sc. Petera Zimmermanna predstavljena je u ispunjenom amfiteatru Sveučilišnog kampusa. Vrijedno djelo koje otkriva do sada nepoznate podatke o arhitektonsko-urbanističkim transformacijama Grada tijekom austrijske uprave i njihovim protagonistima iznova je potvrdilo interes dubrovačke javnosti za teme iz povijesti Dubrovnika.
Recenzent prof. dr. sc. Dragan Damjanović s Odsjeka za povijest umjetnosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu istaknuo je kako ova knjiga povlači i paralele s ostalim dalmatinskim gradovima i njihovim transformacijama u sličnom povijesnom kontekstu. Dubrovnik ostaje poseban po tome što je očuvao svoju baštinu zahvaljujući tome što nije doživio snažnu gospodarsku i demografsku eksploziju poput drugih gradova. Dodatna vrijednost ove knjige, naveo je prof. Damjanović, vizualna je opremljenost koja prati tekst, osobito kroz povijesne karte koje su u knjizi dostupne.
Recenzentica doc. dr. sc. Ana Šverko s Instituta za povijest umjetnosti – Centra Cvito Fisković u Splitu, govorila je o dva intrigantna zahvata u prostor Dubrovnika. Tek iz ove knjige doznajemo priču o preobrazbi Stare gradske luke; pedantno se navode svi dijelovi preobrazbe – vraćamo se u vrijeme i potom dolazimo natrag do luke kakvu danas poznajemo. Knjiga donosi važne i prvi put javnosti dostupne podatke o izgradnji omiljene Porporele. Druga zanimljiva prostorna intervencija jest izgradnja nove gradske prometnice iza Grada – do tada je Stradun bio glavna prometnica koja je povezivala Ploče i ostatak grada. Bila je to skuplja i teža opcija, ali iznimno važna jer su se tako očuvale zidine što u mnogim drugim europskim gradovima nažalost nije slučaj. No, važni su i ljudi koji su baštinu stvarali i čuvali, a ovim djelom na taj su se popis upisali i autori ove vrijedne knjige, dodala je docentica Šverko.
Autor prof. emer. dr. sc. Peter Zimmermann koji živi u Sloveniji, okupljenima se obratio na hrvatskom jeziku i izrazio zahvalnost za tako brojan odaziv. Naglasio je kako ova knjiga opisuje razvoj Dubrovnika tijekom 19. stoljeća u moderan grad koji je u tom procesu zadržao svoj šarmantni karakter. Unatoč tome što dolaze iz različitih krajeva Europe i različitih struka, splet dobrih okolnosti autore je povezao te su zajedno radili na ovoj knjizi koja im nije prva. Predanim istraživanjem i zanesenošću Dubrovnikom uspjeli su premostiti 750 kilometara udaljenosti komunikacijom na hrvatskom i engleskom jeziku.
Autorica izv. prof. dr. sc. Sanja Žaja Vrbica, prorektorica za studije i studente Sveučilišta u Dubrovniku, zahvalila je kolegama na njihovim riječima i svima koji su doprinijeli nastanku ove knjige jer je podrške bilo sa svih strana. U svim njezinim istraživanjima Dubrovnik se pokazao kao sila koja okuplja i privlači, a tako je bilo i u radu na ovoj knjizi, navela je. Prorektorica Žaja Vrbica naglasila je kako ulazeći u projekt nisu znali što će od izvora pronaći. “Dobra kob!” zato je primjeren pozdrav lovaca kojim se pozdravljaju i istraživači koji ulaze u arhive. Istraživanje je bilo plodonosno, zanimljivo i rezultiralo je knjigom koja je dostupna znanstvenoj, stručnoj i ostaloj zainteresiranoj javnosti kao doprinos istraživanju prošlosti Dubrovnika.